Knjige koje morate pročitati ove jeseni

Polako se opraštamo od ljeta i ulazimo u jesen, idealno godišnje doba za čitanje omiljenog štiva. Stoga vam danas donosim nekoliko prijedloga što bi ste mogli čitati ove jeseni. Krenimo!

“Čistoća” – Jonathan Franzen

Purity Pip Tyler živi kao skvoterica u Oaklandu, opterećena je studentskim kreditom, a jedina joj je obitelj majka. Odrasla gotovo u izolaciji, ne zna majčin pravi identitet ni tko joj je otac i boji se da nikad neće imati normalan život.

Druženje s anarhistima iz Njemačke odvodi Pip u Južnu Ameriku gdje počinje raditi kao pripravnica u Sunčanom projektu, hakerskoj skupini sličnoj WikiLeaksu. Pip se nada da će tamo otkriti tajnu svoga podrijetla. Na čelu grupacije karizmatični je Andreas Wolf, koji je mladost proveo u Istočnoj Njemačkoj i proslavio se u vrijeme pada Berlinskoga zida. Premda mnogo stariji od nje, Wolf pokazuje naklonost prema Pip i između njih se razvija poseban i intenzivan odnos.

Ova se priča grana u prošlost i sadašnjost, u sedam povezanih dijelova knjige koji su ispripovijedani kroz prizme različitih likova. (Moderna vremena)

“Nulti broj” –  Umberto Eco

Novinarska redakcija kao jazbina iz koje se lansiraju spinovi. Novine pokrenute ne radi informiranja nego radi manipuliranja i diskreditiranja i, najvažnije, zato da bi vlasnik imao idealno oružje za ucjenjivanje moćnijih od sebe i ulaznicu za povlašteni krug gdje se izvrsno zarađuje.

Novinar koji hoda zakutcima Milana rekonstruira okolnosti Mušsolinijeve smrti i paranoično ih povezuje s najmračnijim urotama i pokoljima koji su obilježili talijanske “olovne godine” terorizma.

Ljubavna priča dvoje gubitnika, prezrela i nerealizirana pisca i novinarke koja mora konfabulirati o “nježnim prijateljstvima” slavnih, a plače na Beethovenovu Sedmu. (Moderna vremena)

“Idi, postavi stražara”  – Harper Lee

Nakon više od pola stoljeća, Harper Lee je objavila nastavak svojeg kultnog i nagrađivanog romana “Ubiti pticu rugalicu” koji je objavila davne 1960. i za njega dobila prestižnu Pulitzerovu nagradu i Predsjedničku medalju slobode. Ljepota ovog svevremenskog klasika krije se ponajprije u ljubavi kojom autorica ispisuje svoju priču o djetinjstvu na američkom Jugu 1930-ih.

Iza idilične slike krije se nepravda i okrutnost rasne diskriminacije o kojoj autorica iskreno progovara. Ovaj klasik američke književnosti preveden je na pedesetak jezika i prodan širom svijeta u više od 30 milijuna primjeraka, a u raznim anketama proglašen je najboljim i najljepšim američkim romanom 20. stoljeća. Dvije godine nakon izlaska knjige snimljen je i kultni film s Gregoryjem Peckom koji je svoju ulogu ovjenčao Oscarom. (Moderna vremena)

“Sjene jednoroga” – Raquel Martínez

Claudia – novinarka rodom iz Ovieda, iako odrasla u Argentini – vraća se u Španjolsku s namjerom da započne novi život: nastanjuje se u Madridu i počinje raditi u baru koji se zove Jednorog. Ondje će upoznati Edgara, Meksikanca iz visoke klase koji također bježi od svoje burne prošlosti.

Kao jednorog – to izmišljeno biće koje nastanjuje našu maštu i naše žudnje – tako i protagonisti u ovome romanu prolaze istu dvojnost i žive na putu između onoga što žele biti i onoga što doista jesu. Susret s jednorogom jedna je od mogućnosti – ne manje čudesna zato što je neočekivana – da ti likovi pronađu sami sebe. Ovaj roman ujedno predstavlja poziv i čitatelju da priđe bliže samome sebi i bolje upozna drugoga. (Moderna vremena)

“Lazarove žene” – Marina Stepnova

Obiteljska saga Lazarove žene počinje s prvim godinama 20. stoljeća i nastavlja se do našeg doba. To je doista u pravom smislu obiteljska saga u kojoj svaka od žena iz naslova knjige – Marusja, Galina Petrovna i Lidočka – zauzima, uz izvjesno preklapanje, određeni povijesni period i određeno mjesto u životu matematičkog genija Lazara Lindta. Roman Marine Stepnove alegorijski je, apstraktan prikaz povijesti, ljubavi, ne-ljubavi i posljedica sovjetskog načina života na psihu likova u knjizi. Lazar Lindt je u izvjesnom smislu gotovo slučajan lik, koji u početku osjeća (neuzvraćenu) ljubav prema Marusji, ženi svog mentora, potom se ženi suviše mladom i nezrelom Galinom Petrovnom te napokon uživa status mitske figure u životu svoje unuke Lidočke, čija se majka utopi u prvom poglavlju knjige pa je ona prepuštena odgoju hladne Galine Petrovne. (Moderna vremena)