Književni petak

Najbolji science fiction romani

Iva Biondić

“Znanstvena fantastika (engl. science fiction) umjetnički je žanr, oblik spekulativne fikcije koji se prvenstveno bavi utjecajem izmišljene znanosti i/ili tehnologije na društvo ili pojedince. Pojam znanstvene fantastike vezuje se prije svega za književna, televizijska i filmska djela, ali znanstvena fantastika utječe i na likovnu i glazbenu umjetnost.” (wikipedia.org)

Moram priznati kako i nisam neki ljubitelj SF naslova, no za ovu priliku odlučila sam malo “prokopati” i pronaći najbolje iz ovog žanra.

Ursula Le Guin: Ljudi bez ičega

Daroviti fizičar Shevek, čija teorija simultanosti će omogućiti trenutnu komunikaciju te time revolucionirati međuzvjezdanu civilizaciju, živi na polupustinjskom planetu Anarresu, u siromašnom anarhističkom društvu bez vlade i bez privatnog vlasništva. No i to društvo slobodnih pojedinaca ima svojih mana, a Sheveku najviše smeta izoliranost. Njegovo otkriće ništa ne znači na jednom planetu-komuni. Ipak, uspijeva mu svoje radove objaviti na bogatijem susjednom planetu Urrasu, s kojeg su jednom u prošlosti i došli preci današnjih stanovnika Anarresa.

Orson Scott Card: Serija Enderova igra

Protagonisti romana su nadarena djeca od 6 do 13 godina koja su posebno vješta u vođenju kompjutorskih ratnih igara. Djeca su unovačena i vježbaju simulirane svemirske bitke kako bi jednoga dana mogli sudjelovati u pravoj svemirskoj bitci za spas Zemlje, kojoj prijeti invazija inteligentnih kukaca iz svemira.

Glavnom junaku Enderu nameću sve teže kompjutorske igre i on polaže pred komisijom završni ispit. Ender je posljednja nada čovječanstva. Netko naime mora zapovijedati zemaljskom flotom u borbi protiv brodova kukaca…

Frederik Pohl: Čovjek plus

Pohlova najkvalitetnija spisateljska faza započinje upravo romanom “Čovjek plus” (1976). Satirički naboj ranijih knjiga je ovdje samo donekle ublažen, ali nije više fatalistički obojen, osim možda u ciničnom prikazivanju proračunatosti američke politike.

Roman pripada u takozvani ekstrapolacijski SF, a radnja se zbiva na Zemlji zahvaćenoj dubokom političkom krizom. Pratimo tijek priprema jedne ekspedicije na Mars, poduzete zbog prestiža, pogađate , naravno velike Amerike. U romanu važnu ulogu igra i umjetna inteligencija, te njome izvršene analize javnog mnijenja.

Keith Roberts: Pavane

Robertsov roman “Pavane” (1968), varijacija motiva alternativne povijesti, remek djelo je SF-a. Poprište događaja opisanih u romanu je Engleska koja za sobom ima nekoliko stoljeća katoličke prevlasti zavedene nakon ubojstva kraljice Elzabete I i pobjede španjolske “Armade”. Umjesto reformacije i industrijske revolucije inicirane njenim duhom, nastupilo je dugo razdoblje strogo kontroliranog znanstvenog napretka , što ima i svojih dobrih strana: svijetu na pragu trećeg tisućljeća ne prijeti atomska katastrofa. Roman je obogaćen i elementima epske fantastike.

Aldous Huxley: Vrli novi svijet

Uz Orwellovu 1984. i Zamjatinov Mi, Hakslijev Vrli novi svijet, najbolji je antiutopijski roman i već klasično djelo književnosti prošlog stoljeća. Da nije već napisan, “Vrli novi svijet” trebalo bi napisati.

Ovaj roman je jedan od najčuvenijih romana napisanih za posljednjih trideset godina. Njegov naslov je postao sinonim za bezdušnu tehničku civilizaciju budućnosti. U ovoj utopiji 632. godine Fordove ere, djeca se ne rađaju već izručuju iz epruveta, kao već predodređena za svoju ulogu u društvu podijeljenom na kaste.

 


Foto: Đurđica Banić

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u