VELIKA DEMOGRAFSKA ANALIZA Kakva je budućnost Ličko-senjske? Istražili smo broj rođenih i umrlih, upise u vrtiće i škole

Iva Vidović Pocrnić

Istražili smo koliko je stanje u Ličko-senjskoj županiji demografski alarmantno i ima li pozitivnih trendova u nekoliko analiziranih kategorija


Statistika iz Ličko-senjske županije u većini segmenata koje smo istražili, ne sluti na dobro. Taj podatak zasigurno nije novost s obzirom na to da je statistika za Republiku Hrvatsku posljednjih godina u velikom minusu kada govorimo o demografiji. Među najlošijima u toj statistici, zbog nekoliko razloga, često je upravo naša Ličko-senjska županija. Državni zavod za statistiku, čije smo podatke koristili prilikom istraživanja za ovaj članak, pokazuje najlošije brojeve naspram svih drugih hrvatskih županija.

Prema posljednjem popisu stanovništva u županiji je živjelo 50.697 ljudi, a zaključno s 2018. godinom taj broj se smanjio na 45.184 što je 5.513 ljudi manje u samo sedam godina, gotovo 11%. S obzirom na to da u Republici Hrvatskoj po procjenama danas živi 4.076.246 stanovnika, županija čini 1,1% ukupnog stanovništva u cijeloj državi, pokazuju podaci Procjene stanovništva u RH u 2018.

Da će taj postotak ostati jednak, ako ne i manji u godinama koje slijede, pokazuju podaci o broju rođenih i umrlih, te broju upisane djece u osnovne i srednje škole, koji je također u velikome padu.

52% u korist preminulih, ali postoji 14,6% upisa vrtićke djece

Naime, prirodni prirast (razlika između umrlih i rođenih određene godine), koji Državni zavod za statistiku vjerno vodi od 1998. godine, pokazuje kako je ta razlika 1998. iznosila 319 dok 20 godina kasnije iznosi 485. 52 % u korist preminulih. Broj rođenih na najvećoj razini bio je upravo te 1998., a od tada se smanjio za 33 %.

Broj upisane djece u vrtiće, osnovne te srednje škole, DZS prati od školske godine 2005./06. Povećanjem od 14,6 posto može se pohvaliti samo broj vrtićke djece dok je upis školaraca u padu. U posljednjih 13 godina broj upisane djece u prve razrede osnovnih škola Ličko-senjskoj županiji pao je za gotovo 26%, a broj upisanih srednjoškolaca za 23%.

Ličko-senjska županija osnivač je sedam vrtića s četiri podružnice, četiri srednje škole te 12 osnovnih škole od kojih je Grad Gospić osnivač osnovnih škola u Gospiću, Ličkom Osiku i Klancu. Gospićka osnovna škola ove godine upisala je 107 učenika, a slijedi ih O.Š. Zrinskih i Frankopana iz Otočca s 10 podružnica s 91 upisanim prvašićem, dok O.Š. Anž Frankopan (Kosinj) nije upisala niti jednog.

“Ljudi iseljavaju, posla nema, ali nama je svako dijete važno”

– Ove godine ukinuli smo područnu školu Rudinka jer nema djece, u područnoj školi Vukelić selo imamo 3 učenika, a u matičnoj u Kosinju imamo 4. razred te kombinirani 5. i 6. te 7. i 8. razred. Nažalost, mislim da će se uskoro zatvoriti i druga područna škola, ali živimo u nadi. Kosinj je velik kraj, djeca nemaju alternativu nego ići tu u školu pa mislim da nam ne prijeti potpuno zatvaranje. Dislocirani smo, ljudi iseljavaju, posla nema, ali nama je svako dijete važno i s malim brojem učenika radimo najbolje što možemo, kazala nam je ravnateljica O.Š. Anž Frankopan, Zrinka Vukelić. Dodaje kako ne vjeruje da će Vladine demografske mjere pomoći ovome problemu jer su trebale biti donesene prije 20 godina.

Strukovna škola Gospić upisala je ukupno 143 učenika, najviše prvih razreda srednjih škola u LSŽ,  a najmanje njihova Gimnazija, njih 29, dok je Strukovna škola P.R. Vitezovića Senj upisala samo 30 učenika u dva od četiri ponuđena smjera. Razgovarali smo s njihovom ravnateljicom Danijelom Vukelić koja tu dužnost obnaša 15 godina. Kaže kako je prije nekoliko godina ukinut smjer trogodišnje škole tehničara za računalstvo, a od ove godine Ministarstvo obrazovanja im je blokiralo upis za turističko-hotelijerskog komercijalista zbog premalog interesa.Tako su u gimnaziju upisali 13, a u smjer elektrotehnike 17 učenika.

– Sve manji broj djece nam dolazi iz osnovnih škola gdje broj učenika drastično pada. Problem je tu i prijevoz, neke autobusne linije su ukinute, npr. ona iz Brinja, a ovaj mali broj upisanih osjetan je posljednje dvije godine. U prilog ne ide ni ukidanje bodovnog praga, kazala nam je.

Na pitanje, boji li se da će se škola zatvoriti ako se ovaj trend nastavi, odlučno kaže da ne.

– Ne bojimo se zatvaranja, ima generacija u osnovnoj školi koje broj oko 50 učenika, ali ako se iseljavanje nastavi doći će do problema. Prošle godine odselile su dvije obitelji, ove jedna, nama i previše. Smatram da su demografske mjere na razini države zakašnjele, a na lokalnoj razini postoje stipendije, ali sve je to jako malo. Treba vratiti industriju kako bi obitelji mogle preživjeti, a time i ostati ovdje. Većina je zaposlena preko sezone, u turizmu ili državnoj upravi, zaključuje Vukelić.

Ove godine napokon rast broja prvašića u Gospiću

Najviše upisanih prvašića broji O.Š. Jure Turić u Gospiću s 4 područne, ukupno 107 učenika.

– U zadnjih 10 godina zabilježen je pad broja prvašića no ove godine napokon bilježimo rast. Prošle godine upisano je 78 djece što je veliki porast za nas. Manje se djece rađa, a neke obitelji su odselile u Irsku i Njemačku. Kako će biti dalje ne znamo. Čuo sam da je povećanje broja vrtićke djece pa ćemo se truditi i dalje da opstanemo. Nadam se da će se obiteljima osigurati da rade, od toga žive i ostaju, kazao nam je ravnatelj gospićke osnovne škole Ivica Radošević.

Ivica Radošević, Foto: Josip Durdov

Gospićka Strukovna škola također se može pohvaliti s najvećim brojem upisane djece u zadnjih 10-ak godina, njih 143 u ukupno sedam strukovnih smjerova, kazao nam je ravnatelj Ivan Orešković.

– Prošle i pretprošle školske godine bio je najniži broj upisanih. Bez proizvodnje ljudi će odlaziti, bez zapošljavanja neće se dogoditi ništa, kratko je zaključio.

Odseljeni – doseljeni, u minusu za 131, a najviše raste Novalja

Ukupan broj odseljenih i doseljenih stanovnika u županiji je u minusu za 131, no rast doseljenih bilježi Novalja koja je u 2018. godini bila u plusu za 119 stanovnika, Gospić za 18, Lovinac za 9, Udbina za 8, Vrhovine za 9, a Otočac za jednog stanovnika. U najvećem minusu jest Senj sa 79 stanovnika manje, Plitvička jezera sa 70, Donji Lapac s 37, Perušić s 9, Brinje s 8 te Karlobag sa 7 stanovnika manje. Doseljavaju najčešće iz druge županije, a iseljavaju u inozemstvo.

Novalja bilježi porast doseljenog stanovništva stoga smo gradonačelnika Antu Dabu pitali u čemu je tajna.

– Stvorili smo pozitivno gospodarsko okruženje i tu mi rastemo. Ekonomski migranti doselili su u našu okolinu gdje mogu ostvariti svoje ciljeve. Krenuli smo u izgradnju POS-ovih stanova i imamo više od 70 zamolbi. To je naša snažna poruka novim stanovnicima jer da bi zadržali mlade koji su došli osigurali smo im po povoljnim cijenama da riješe krov nad glavom. Nadam se da smo tu uspjeli. Treba stvarati partnerski odnos s poduzetnicima, dobili smo u proračun 620 tisuća kuna poticaja, lijepa sredstva koja vraćamo u poduzetništvo. Do ljeta će biti gotov Poduzetnički inkubator sa 16 novih startupova, s cijelim supportom i ta pozitivna klima nosi rezultate da nemamo odljev stanovništva, objašnjava Dabo dodajući kako je većina doseljenih iz kontinentalne Hrvatske, ponajviše Slavonije.

Ante Dabo, Foto: Josip Durdov

Na pitanje kako komentira pad broja stanovnika u županiji, kaže kako je to „strukturni problem koji se ne može riješiti preko noći“.

– Političko prepucavanje treba stati i okrenuti se poduzetništvu i proizvodnji. Lika ima velike šanse. Kasni se, ali ja bih bio optimist. Smatram da se stvaraju uvjeti za zdraviju poduzetničku klimu, zaključuje gradonačelnik Novalje.

S obzirom na to da bilježe rast upisanih u vrtiće, kao i prve razrede osnovne i srednje škole prvi put u 10 godina i jedni su od rijetkih u plusu, kontaktirali smo gospićkog gradonačelnika Karla Starčevića.

Karlo Starčević, Foto: Josip Durdov

– Istina je da Grad Gospić bilježi porast upisane djece u vrtić i u 1. razred osnovne škole. Ove smo godine otvorili četiri dodatne grupe djece i zaposlili, u skladu s pedagoškim standardom, osam odgojiteljica i spremačicu, dakle devet radnih mjesta. Ako se taj trend nastavi u sljedećoj ćemo godini i proširivati prostor vrtića kojemu smo osnivač. Uvijek sam govorio da su promjene bitne, najgore je kada stvari stoje na mjestu. Ne želim uzimati zasluge za poboljšano stanje, ali vjerujem da sam promijenio smjer i dao ljudima nadu. Zaustavio sam neke negativne prakse i način trošenja novca.   Što se tiče radnih mjesta, vjerujem jedino u proizvodnju kao mogućnost opstanka ljudi u Hrvatskoj pa tako i Gospiću. Na tome intenzivno radimo. U Gospić je teško privući nekoga tko za nije njega vezan. Poručio sam i premijeru da jedino proizvodnja može promijeniti demografsku sliku. Bio bih sretan kada bi sljedeće godine otvorio 100 novih radnih mjesta. To bi bila točka na i. Vjerujem da ćemo uspjeti, poručuje Starčević.

Ličko-senjska ima sve, ali neće imati stanovnika?

I još jedna statistika za kraj – broj sklopljenih brakova u 20 godina pao je za 30 posto, a broj razvoda porastao za 81.5 posto. Odnosno, od svih sklopljenih brakova, njih 16,5% završilo je razvodom.

Ličko-senjska županija ima nacionalni park, park prirode, pećinski park, mnoge rijeke i jezera, brda i planine – onu najljepšu Velebit. Ima pola otoka Paga i morsku obalu, ima buru i snijeg, ima rodnu zemlju. Ali izumire. Čini 1,1% ukupnog stanovništva Hrvatske. Ima li itko plan za spas Ličko-senjske županije?

Pogledajte spektakularan video kanjona rijeke Like!

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u