TONI PAVIČIĆ: “Mladi ljudi bi trebali biti iznad lijevih i desnih, trebali bi se okrenuti budućnosti!”

LIKACLUB

Ovog puta razgovarali smo s mladom nadom Like, Tonijem Pavičićem s prebivalištem u Ličkom Osiku. Mlad i aktivan u zajednici, ističe se slobodnim razmišljanjem i javnim istupima unutar i van granica Ličko-senjske županije. Govori nekoliko stranih jezika, bavi se digitalnim marketingom i radi iz Hrvatske većinom za njemačke klijente. Uz to, Toni Pavičić sudjelovao je i u našoj prvoaprilskoj šali o osnivanju Ličke stranke demokrata (prisjetite se ovdje), koja je u samo nekoliko dana uzburkala političku scenu Ličko-senjske županije. Iz toga razloga, odlučili smo javno porazgovarati s njim i ovaj put istaknuti njegova mišljenja o Lici, Hrvatskoj, mladima i drugim temama.

Nedavno ste se istaknuli u prvoaprilskoj šali o kojoj se pričalo u političkim kuloarima. Recite nam – što je Lička stranka demokrata (LSD)?

LSD je jedna fiktivna stranka koja je “osnovana” zbog povećanja autentičnosti naše prvoaprilske šale. Statisike su pokazale da je pogođen interes čitatelja. Vijest je podijeljena 86 puta na društvenoj mreži Facebook a mnogo pozitivnih reakcija je pokupila od mlađih generacija. To je dokazalo da su mladi sasvim zainteresirani za promjene i da bi podržali svježu struju. Iako se radi o našoj prvoaprilskoj šali, poruka se može percipirati na taj način da mladi ljudi, koji se žele politički aktivirati, imaju realne šanse participirati u vlasti. Ja podržavam posebno mlade ljude koji se politički aktiviraju kako bi donijeli promjene. MOST je pokazao kako se politička alternativa može etablirati pokraj velikih starih stranaka, da može postati donositelj odluka koje će društvo promijeniti u pozitivnom smjeru. Mladi ljudi mogu kroz politički aktivizam stvoriti bolje uvjete za sebe i svoje potomke a može dovesti do toga da Hrvatska ne izgubi priključak u vremenima brzih promjena i  postane konkurentna u Europi. Ukoliko se stvore dobri uvjeti, eventualno bi se mogao odljev mozgova zaustaviti, što postaje sve veći problem. Problem kod mladih ljudi je da se njihova unutarnja snaga i volja za promjenom stalno suzbija kroz politička mišljenja i u konačnici zaživi jedan strah od promjena koji koči razvoj. Osim toga živimo u vremenu u kojem individualizam, priznanje i moć stoji u fokusu. U tome strada zajedništvo, koje je temelj svakog živog bića. Kolektiv postaje sve slabiji i sve manje ljudi razmišlja o budućnosti. Ukoliko je pojedincu dobro, to ne znači da je i zajednici – društvu – dobro, i kroz to ponašanje zajednica slabi dok moćnici postaju sve jači. Izreka kaže: “na mladima svijet ostaje”. Vrijeme je da se prisjetimo te izreke, shvatimo značenje,  preuzmemo odgovornost za sebe i svoje voljene i krenemo organizirati uvjete za bolju budućnost. Od starih moćnika ne očekujem puno jer je njihov način razmišljanja često zastario i ne razumiju što je dobro za mlade.

S obzirom da su lokalni izbori početkom 2017. godine, planirate li zaista pokrenuti svoju ličku stranku?

LSD (1)

Osobno se dosta zanimam za politiku i lagao bih kada bih rekao da nisam razmišljao o učlanjenju u jednu stranku, tj. osnovanju vlastite stranke. Kada malo analiziram stranke i političku klimu u  Hrvatskoj, dolazim do zaključka da je strankama, tj. pojedincima u tim strankama, važniji vlastiti ekonomski interes od interesa društva. Iz tog razloga sumnjam da bi članstvo u nekoj stranci moglo riješiti problem. Od osnivanja vlastite stranke me spriječava političko iskustvo iako smatram da je to manji problem kada si predočim tko nam vodi drzžvu. Mnogi od njih nemaju političkog iskustva ili ga imaju ali ga ne žele koristiti na smislen način. Veći problem je što se jako puno mladih ljudi ne želi politički aktivirati i dočarati promjene, kao što sam u prvom odgovoru napomenuo.

Ima više raznovrsnih razloga, neki od njih mi nisu jasni kao rečenica – “ne možemo ništa promijeniti”. Mnogi strahuju da ih okolina suzbije i strpa u jedan politički, tj. svjetonazorski koš.

Da se to ne dogodi, fokus mora biti na mladim ljudima koji mogu jasno definirati svoje želje i za iste se boriti, bez obzira na okolinu i hoće li ona reći da je to “lijeva” ili “desna” ideja.

Mladi ljudi bi trebali biti iznad lijevih i desnih ideja i trebali bi se okrenuti budućnosti. Svađe iz prošlosti nam neće donijeti radna mjesta, neće nam donijeti perspektivu, neće stvoriti nove i svježe ideje. Svađe će dovesti do toga da će ljudi okrenuti leđa tim primitivnim prepucavanjima i nedostatku perspektive i otići tamo gdje neće morati slušati to, biti slobodni, dobiti posao i dobru plaću i dobiti priznanje kao mladi radni ljudi koje zaslužuju a to često u Hrvatskoj nije slučaj, da ne kažem rijetko.

Povratnik ste iz Njemačke u Hrvatsku. Zašto ste došli natrag?

Došao sam 2008. u Hrvatsku. Ne bih rekao da sam povratnik jer mi je Hrvatska do tad bila poznata kroz godišnje odmore a Hrvatsku kulturu sam upoznao kroz Hrvate koji žive u Njemačkoj.

Moglo bi se zbog toga reći da je u meni (bilo) više Njemačkoga nego Hrvatskoga. Udjeli su se tokom vremena naravno promijenili. Došao sam sa svojom majkom koja je htjela paziti na bolesnu baku i sa bratom koji je tu htio završiti faks. Svi zajedno smo renovirali kuću a ja sam poslije toga trebao početi raditi u firmi svoje tetke. Ta prilika se silom prilike razvodnila ali sam svejedno htio osjetiti i probati život i poslovne prilike u Hrvatskoj. Prvo sam našao posao u Lidlu a poslije toga u kampu Šimuni na otoku Pagu kao recepcioner i booking agent. Nakon toga sam se prebacio na internet marketing koji i na neki način dospio na iduću stanicu svog osobnog razvoja. Trenutno tražim jedno radno mjesto kroz koje ću još više napredovati i steći odredjena iskustva i znanja.313352_10200773992822192_447988119_n

Kroz sva ta dosadašnja iskustva upoznao sam prednosti života u Hrvatskoj i odlučio sam se na ostanak. Iako je ekonomska situacija u Njemačkoj neusporedivo bolja, osobito na tržištu rada na kojem se čovjeku otvaraju mnoge prilike, postoje određeni faktori zbog kojih se – bar u ovom trenutku – ne želim vratiti u Njemačku, a to je stalni i nagli porast kriminala i nesigurnost na ulicama.

 

Nakon toga dolazi sloboda. Mnogi će sada sigurno reći da je Njemačka mnogo sigurnija od Hrvatske. Moje mišljenje o Njemačkoj jest da se ta država koja se isključivo na profit koncentrira a ljude koristi kako bi ga ostvarila. Greške na poslu nisu dozvoljene kao i neproduktivnost jer slijedi otkaz, što mogu dobro razumjeti. Za mene ipak stoje u prvom planu sigurnost i zdravlje. Hrvatska se ne mora boriti s tim “njemačkim problemima” ali zbog toga plaća visoku cijenu – ekonomsku. U Hrvatskoj se susrećemo sa mnogim dobrim stvarima, kao zdrava prehrana, zdrava klima, opušteni  stil života i pristupačni ljudi. Ne vjerujem da će Hrvatska ikada dostići njemački nivo, a i ne mora. Ali može nam biti mnogo bolje ukoliko se ljudi – osobito mladi – aktiviraju i ostvare svoje ideje. Vjerujem u bolji život u Hrvatskoj ukoliko se potencijali iskoriste, potencijali koje imamo na raspolaganju, što naravno uključuje i intelektualne potencijale. Sve u svemu Hrvatska je jedna divna zemlja koja je kao stvorena za sretan život. Na žalost mnogi od nas ne umiju ostvariti svoju sreću pa se potiče suprotna klima, ne samo kod pojedinca nego i u društvu.

Što kažete na općenito stanje duha u Lici? Jeste li zadovoljni komunikacijom medu ljudima?

Lika ima mnogo potencijala i radišnih ljudi sa dobrim idejama. Pričao sam sa svim vrstama ljudi, tako i s poslovnim ljudima. Mnogi od njih imaju dobre ideje i žele ih ostvariti, što nebi samo njima pomoglo nego i drugim ljudima koji bi mogli pokrenuti vlastiti posao zbog rješavanja novonastalih potreba tokom i nakon realizacije jedne od ideja. To bi stvorilo nova radna mjesta koja su za Liku jako važna. Na žalost ti ljudi ne mogu zbog birokracije  i određenih drugih ljudi, koji se koncentriraju na sebe i svoj profit, ostvariti te ideje – iako bi to značilo da bi se cjelokupni profit povećao, ukoliko bi dopustili ostvarivanje određenih ideja. Da su zapreke ponekad nesavladive, sam sam se mogao uvjeriti kada sam pokrenuo pokušaj u ličkom turizmu. Kroz određene ideje sam htio privući posjetitelje, tj. turiste kako bi oni upoznali ovaj prekrasan krajolik i prirodu i pritom ostavili novce tu. Projekt, tj. ideja je pala pred ljudima koji imaju vlastiti profit u  vidu i strahuju od gubitka istog, iako sam im objasnio da nebi ništa izgubili – povecali profit bez rizika i dodatnog posla i direktno sudjelovali u razvoju ličkog turizma. Ljudi svejedno nisu bili otvoreni za moje ideje. Ali opet postoji ogroman potencijal kojeg određene organizacije koriste kroz vlastite projekte (npr. Grabovača) i “mic po mic” razvijaju turističku ponudu u Lici  koja privlači sve vise posjetitelja. Moja nada jest da će taj razvoj ljudima, koji inače ne zele kooperirati, otvori oči. Moje mišljenje jest da idemo u pravom smjeru ali bi mogli ubrzati taj proces kroz školovanja i edukacije za odrasle i zainteresirane jer je vrijeme novac. Optimističan sam.

Kakva je poslovna klima u Lici?12074837_10207804460299485_5543369809862881885_n

Što se tiče poslovne klime u Lici, mislim da imamo mnogo neiskorištenog potencijala. Želio bih naglasiti pozitivan primjer Perušića, koji je dao na raspolaganje zemljište tvrtci Lidl što je ogroman plus. Isto tako se ljudima dao poticaj da se dosele u Perušić kroz povoljna zemljišta i potporu u izgradnji kuća a određena količina radnih mjesta ih čeka, dijelom u Lidlu – dijelom u drugim poduzećima. Druge općine bi trebale slijediti taj primjer i tako pokušati privući radnike ali i stanovnike. Na žalost ljudi na funkcijama ne reagiraju i to se sve odvija veoma sporo.

Stopostotno sam uvjeren da su mjere iz Perušića pozitivno utjecale na općinu kroz upotrebu nekorištenog mjesta, zemljišta. Kroz doseljenike možemo doći do mnoštva ideja koje će pridonijeti eventualnom bržem razvoju. Rado uspoređujem to s primjerom fakulteta u Gospiću koji je privukao studente iz svih krajeva Lijepe naše, koji su sa sobom donijeli nove ideje i načine razmišljanja.

Dugoročno se kroz takve mjere mijenja naš mentalitet i ukoliko neki od studenata odluči ostati tu, napravili smo dobar posao. Paralelno se moraju ipak stvoriti uvjeti za zadržavanje tih ljudi u našim krajevima. Isto tako moramo stvoriti poslovnu klimu za naše ljude ali i doseljenike koji će donijeti pozitivnu promjenu.

Lika je bogata turističkim destinacijama koje još nisu prepoznate. Što mislite da je glavni problem?

Svi mi moramo ukazivati na turističke destinacije, komunicirati njihov značaj i natjerati vlastodršce da ih osposobe i pripreme za dolazak turista. Jednim djelom to možemo napraviti na lokalnoj razini, jednim djelom na nacionalnoj razini, kroz turističke zajednice itd.

Premijer Orešković dolazi iz doline Gacke. Što kažete na Ličana premijera?

Kod takvih pitanja uvijek idem od sebe. Kao što sam napomenuo, bio sam veći Njemac od Hrvata kad sam tek došao u Hrvatsku. Zbog toga se mogu identificirati sa premijerom i shvatiti njegove službene motive. Da je on vise Kanađanin nego Hrvat, to mi je jasno i ne znam je li može uopće u potpunosti realizirati kakvi su Hrvati – što trebaju i kakve probleme imaju. Sa nekim njegovim dosadašnjim odlukama nisam zadovoljan. Tako ne mogu uopće razumjeti kako čovjek koji ima korjene u ovoj prirodnoj idili može dopustiti da tvrtka Monsanto dođe u Hrvatsku, tvrtka čija poslovna strategija znači da ćemo dobiti pusta polja i povećanje bolesti. Možda i nije sve tako crno ali osobno smatram da ne bi trebali ići tim smjerom jer smo oaza fine domaće hrane kojoj će u skoroj budućnosti vrijednost narasti neusporedivo. Možda je to ponašanje rezultat prije spomenutih osobnih interesa. Sa druge strane mislim da ima nevjerojatno dobrih ideja kao npr. razvoj IT sektora.

Jednom prilikom je izjavio da želi od Hrvatske napraviti drzavu IT-stručnjaka. Pošto se budućnost nalazi u tom sektoru, izrazito pozdravljam te ambicije, jer se moramo uhvatiti u koštac s modernim uvjetima i trendovima. Sve u svemu mi je drago da je gospodin iz Like koji je naučio svoj zanat u jednoj od najrazvijenih državam na svijetu i nada mi je da donese nekoliko pametnih odluka koje ce dugoročno pozitivno utjecati na Hrvatsku.

Smatrate li da dijaspora može pomoći Hrvatskoj? Imate li takvih iskustava?

Dijaspora moze definitivno pomoći Hrvatskoj. Ako ljudi žele pomoći, neka dođu ovamo – neka ponesu svoje ideje i spoznaje i neka unaprijede društvo svojim radom i žrtvom. Neka dođu ovdje živjeti i raditi. Bit ce teško ali je to jedini način na koji mogu unaprijediti ovo društvo. Na licu mjesta, sa svojim rukama. Slanje novca cijenim i apsolutno nemam ništa protiv. Ali taj novac pomaže pojedincima, ne državi, ne društvu. I to ne vrijedi samo za naše ljude. To vrijedi za sve ljude sa znanjem i željom za boljitak. Na primjer Rimac Automobili zapošljavaju Njemce i slično, pismene ljude.  I kad si predočimo njihovo poslovanje, brzo dolazimo do zaključka da dobro posluju  i da ne profitiraju isključivo stranci i doseljenici nego i domaći ljudi. Trenutno u Hrvatsku dolaze ljudi koji su srcem vezani za ovaj kraj a to je nedovoljno. Ukoliko stvorimo dobre uvjete, sve više i više ljudi će dolaziti, što Hrvata, što školovanih stranaca – a to otvara perspektivu za sve.

Svim ljudima koji razmišljaju o dolasku u Hrvatsku mogu poručiti: ovo nije Njemačka, niti Švedska, niti Austrija niti Švicarska, a osobito nije ono što ste upoznali na godišnjem odmoru. Život ovdje može biti jako težak i nezahvalan ali uz puno volje se može uspjeti, izdignuti se iznad toga i uživati u u određenim stvarima koje nemaju ni Njemačka, niti Švedska, niti Austrija a niti Švicarska niti će ih ikada imati.

Mladi u Ličko-senjskoj županiji sve češće gube volju za ostankom, sele se i odlaze zbog nemogućnosti napretka. Kako to zaustaviti?

Hrvatska je iseljenička država i taj trend nije nikakva novost. Pošto se ne mijenja ništa na uvjetima za mlade ljude, pošto se ne rješavaju ideološke razlike, korupcija i manjak poštovanja – mogu ih razumijeti. Ali opet vidim nadu da se ljudi probude, aktiviraju i stvore sebi uvjete. A odlazak ljudi ne mora biti nužno loš. Ljudi upoznaju novo društvo, skupe nove i nepoznate vrijednosti, dobiju znanje. To sve mogu kapitalizirati ako se odluče na povratak. Činjenica jest da ljudi odlaze masovno ali isto tako je činjenica da se dosta ljudi vraća u Hrvatsku samo što nitko o tome ne piše. Domaći i povratnici, u te ljude polažem nadu i vjerujem u njih, iako znam da do promjena neće doći ni sutra ni preksutra jer se radi o procesu koji bi mogao trajati jedno desetljeće ili više.

Pogledajte spektakularan video kanjona rijeke Like!


Foto: Privatni album

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u