Moderna tradicija

Što je Pavenka – Ukras ili običaj?

Viktorija Rogić

Po završetku Uskrsa i uskrsnih blagdana te dolaskom ljepšeg vremena počinje tkz. “sezona svadbi”. Mladi parovi stupaju u brak ili bar počinju sve pripreme vezane za taj veliki dan. Osim samog svadbenog čina izrazito je bitna, posebno danas, proslava Djevojačke večeri. Danas su pripreme za djevojačku večer gotovo jednako bitne koliko i samo vjenčanje. Zabave se najčešće rade tematski, prostorija u kojoj se slavi ukrašena je posebnim ukrasima samo za taj dan.

Djevojke su obučene u sexy odjeću skupa s mladom i njenom kumom koje se ipak malo razlikuju od ostalih. Zabava je živa, s puno glazbe, plesa i alkohola, a vrhunac večeri je striper koji već ionako uzavrelu atmosferu začini do kraja. Zabava se odvija tjedan dana prije samog vjenčanja. U isto vrijeme dok djevojka ima svoju djevojačku zabavu njen budući muž sa svojim prijateljima i kumom ima momačku zabavu koja najčešće bude luđa i otkačenija od djevojačke. Iako s veseljem iščekuju vjenčanje oboje su pomalo tužni jer se na taj način kao opraštaju od svojeg “slobodnog” života. Kakve bile da bile i djevojačka i momačka budu fešte koje se pamte, ili možda ne u koliko se pretjera s alkoholom, a svi detalji zabave nikad ne budu otkriveni do kraja onima koji na njima nisu sudjelovali.

Prije takvih proslava nije bilo., ili je bilo ali su se drugačije zvale. Usporedimo li vjenčanja danas i pripreme oko tog čina i nema velikih razlika u samoj koncepciji osim možda u suvremenijim i bogatijim ukrasima a sve proizlazi iz nekadašnjih običaja.

Kod djevojaka bi se dan prije vjenčanja plela Pavenka. Taj običaj je naziv dobio po biljci Pavenki (višegodišnja polugrmolika zimzelena biljka sa lijepim plavim cvijetom). Običaj Pavenke se također pripremao cijeli tjedan jer su se svatovi održavali u kući djevojke, ne u restoranima ili šatorima kao danas. Kuća bi se temeljito čistila , uređivalo bi se dvorište a u subotu već prije podne djeveruše bi kitile prostorije (od krep papira u boji radili su se ukrasi , uglavnom ruže,lančići i buketići od pavenke). Ispleo bi se i vijenac sa kojim bi se uredio barjak koji bi se vijorio na kući već od podneva. Rodbina bi pekla kolače i pripremila živad za juhu (obično se kuhala domaća kokošja juha a pripremao se i pire krumpir sa domaćim sosom i kuhanim mesom i pečeni odojak ili janje na kraju) Kasno poslije podne sve bi bilo pripremljeno i običaj Pavenke bi tada započeo igranjem kola na dvorištu. Čim bi se čula pjesma susjedi i prijatelji bi dolazili i donosili darove stavljajući ih u posudu(rešeto) u sredini kola. Količinom darova znalo bi se kakve je naravi djevojka koja se udaje i koliko je njezina obitelj poštovana i cijenjena u selu . A što se darivalo? Obično su to bile stvari koje su djevojci trebale za kućanstvo: plahte, stoljnjaci, ručnici, kuhinjske krpe, čarape, coklje.

12674531_10207994420572408_1050852251_nO Pavenki bi se više pričalo u selu nakon vjenčanja nego o samoj svadbi . U z kolo se obično nije sviralo samo se pjevalo . Predveče prije mraka uz tamburaše pojavio bi se mladoženja sa nekoliko gostiju uglavnom bi to bio kum , sestra ili brat i nekoliko mlađih svatova. Kako su se pripreme oko hrane pripremale kod djevojke tako se pečenje i kolači pripremalo i kod mladoženjine kuće.

Dolaskom mladoženje mladenka bi se sklonila u kuću sa svojim kumom ili bratom i zaključala bi se vrata kako mladoženja nebi samo tako ušao u kuću. Trebalo je platiti ulazak u kuću, tu bi dolazilo do raznih šala ali ponekad i nezgodnih riječi, ovisilo je to o načinu isprošene djevojke( da li se udaje po nagovoru roditelja ili svojim odabirom). Ponekad bi mladoženja ušao u kuću kroz prozor i otvorio vrata svojim gostima pa je plaćanje bilo skromnije. Platilo bi se najčešće vinom ili rakijom koju bi ponijeli i koja bi se pila tu večer, davao se i novac jer trebalo se ipak pokazati kod novih prijatelja.

Večera bi tada bila skromnija a i veselje nebi dugo trajalo jer trebalo je sutra svadbovati.
Nakon večere djeveruše bi posjele mladenku na stolicu i uz nju bi pjevajući pjesmu darivanja plele vijenac koji bi se stavio na ulazna vrata djevojke. Cvijet Pavenka sadila se kod svake kuće i simbolizirala je nevinost. Zato se i nosila prilikom vjenčanja u kosi, u buketu, kitice su se redile od listova pavenke, stavljala se kao ukras na stolove i pleo se vijenac oko ulaznih vrata i na barjak kuće. Pavenka je bila neizostavan ukras u svatovima i ljeti i zimi.

Dok su djevojke plele vijenac pjevale se jednu posebnu pjesma u kojoj su prozivale po redu prisutne u kući a oni bi dolazili i darivali mladu. Ona bi im tom prilikom poklonila maramicu( uglavnom u Brinjskom kraju ) Tekst pjesme bio bi pomalo tužan pa su poneki i pustili suzu:
” Naša Mare vijenac plete od pavenke od zelenke, i od smilja primorskoga pita Boga blagoslova, išće dar od svakog svoga. Daruj majko, daruj oče daruj svoju lipu Maru, sutra će vam odlaziti za njom će vam žao biti”osim u mladoženjinom slučaju gdje bi se na kraju pjevalo “sutra će ti dolaziti sa njom će ti lijepo biti“. Nakon toga još bi se kratko zapjevalo i otišlo svatko svojoj kući. Sutradan bi se okupljalo u svatove .

Danas se kod nas u Lici još uvijek ponegdje plete Pavneka noć uoči samog vjenčanja ali u skraćenom obliku bez kola samo uz pletenje vijenca i pjevanje ove pjesme.

Iako se osam dana prije slavila djevojačka večer, poneke djevojke i dalje žele sačuvati ovaj običaj. On nema više težinu i važnost koju je nekad imao no lijepo je vidjeti da se običaj održava živim i da se ne ugasi njegovo postojanje.

A Pavenka i dalje raste u ličkim vrtovima i cvijeta svojim plavim cvijetom, a o njenoj simbolici na vjenčanjima danas se samo priča.


Foto: pticica.com

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u