Štetne pesticide iz namirnica isperite pomoću octa, limuna, vode i soli

 Štetne pesticide ukloniti ćete pomoću octa, limuna, vode i soli. Jabuke, špinat, krastavci, paprike i breskve našli su se na popisu namirnica s najviše pesticida, a kupus, luk i patlidžan proglašene su najsigurnijima.

Pesticidi se, unijeti u količinama iznad dopuštenih, povezuju s karcinomom, Alzheimerovom bolesti, ADHD-om, porođajnim manama, a štete reproduktivnom sustavu, živčanom i endokrinom sustavu kod ljudi, upozorava nutricionistica Mirja Jošić.

Testiranje američkog ministarstva poljoprivrede otkrilo je da su u dvije trećine od više od 3000 namirnica pronašli pesticide. Jabuke, breskve, nektarine, cherry rajčice, grašak, špinat, kelj, grožđe, jagode i paprike na vrhu su tzv. liste najtretiranijih namirnica prema neprofitnoj agenciji Environmental Working Group. U njima su stručnjaci našli najviše pesticida, a avokado, slatki kukuruz i ananas imaju najmanje tragova pesticida.

– Pesticide uglavnom ne možemo ukloniti, a namirnice koje sadrže njihove zaostatke zbog prekomjerne upotrebe ili nepoštivanja karence tj. najkraćeg vremenskog roka koji treba proći od posljednje primjene nekog sredstva i berbe, ne možemo vizualno odrediti nego samo laboratorijskim putem – objašnjava nutricionistica iz Vitaminoteke.

Kako bi voće i povrće bilo sigurni za jelo, potrebno ih je dobro oprati kako bi se riješili svih bakterija i kemikalija na površini, no ponekad samo ispiranje u vodi često nije dovoljno nego ih treba i namakati nekoliko minuta.

– Ogulimo li koru, na primjer, jabuke, uklonit ćemo dobar dio pesticida, međutim time ćemo ukloniti i velik dio hranjivih tvari poput vlakana i polifenola – naglašava Jošić i dodaje da ako želimo smanjiti rizik od prekomjerna unosa pesticida tada bismo trebali birati hranu iz organskog uzgoja koja posjeduje ekocertifikat.

No organska hrana mnogima nije financijski dostupna, a pesticide možemo smanjiti i unosom namirnica s “čiste” liste. Pri samom vrhu te liste osim avokada, ananasa i slatkog kukuruza, nalaze se i kupus, smrznuti grašak, luk, šparoge, mango, kivi, patlidžan, cvjetača, batat, dinja i grejp.

Unatoč tome, voće i povrće kod kojeg se kora ne jede mora se također dobro oprati kako bakterije s površine ili na ostacima zemlje ne bi došle na meso voća tijekom rezanja.

Na istoj se dasci ne reže sirovo i kuhano

Sirova hrana može sadržavati opasne mikroorganizme koji se mogu prenijeti na drugu hranu za vrijeme pripreme. To se najviše tiče mesa i ribe. Pa tako ne upotrebljavajte istu dasku za rezanje sirovog mesa i salate koju nećete termički obrađivati, savjet je Hrvatske agencije za hranu. Osim obvezne higijene, ističu i da se sirova hrana mora odvajati od kuhane.

Hranu poput mesa, ribe i jaja potpuno termički obradite jer temeljito kuhanje ili pečenje ubija mikroorganizme. Čuvajte hranu pri sigurnim temperaturama, ne ostavljajte kuhanu ili pečenu hranu na sobnoj temperaturi dulje od dva sata. Uvijek koristite sigurnu vodu ili je prokuhajte kako biste je učinili sigurnom, naglašavaju u agenciji.

Bakterije ćete ukloniti i ako hranu dobro termički obradite

Kako biste se zaštitili od E. coli ili salmonele koje se mogu pronaći u svinjetini, jajima, nepasteriziranu mlijeku, ali i piletini i puretini, najbolje je te namirnice tretirati kao da su potencijalno “zaražene”. Zato ih dobro kuhajte ili pecite kako bi toplina uništila moguće bakterije, savjetuju iz američke neprofitne agencije Environmental Working Group.

Pažnja, pažnja! Salmonela se skriva i u začinskom bilju

Tu su i mikrobiološka zagađenja hrane, primjerice, salmonela u začinskom bilju koja je posljedica nehigijenskih uvjeta sušenja i upotrebe otpadnog materijala, recimo životinjskog ili ljudskog fecesa za gnojenje, objašnjava nutricionistica. Stoga je izrazito važno prati ruke, ali i sve namirnice koje koristite te ih je važno dobro termički obraditi.

Voće i povrće natopite 60 minuta u kupki

Pesticide ćete odstraniti ako napunite posudu s vodom i octom u omjeru četiri naprama jedan. U otopinu zatim uronite voće i povrće te pustite da se namače sat vremena. Zatim ih isperite pod mlazom hladne vode i sigurno koristite.

Sprej za uklanjanje kemikalija mora djelovati 10 minuta

Povrće i voće mogu se oprati i sprejem. U bočicu s raspršivačem ulijte žlicu limunova soka, dvije žlice sode bikarone i šalicu vode. Promućkajte i poprskajte po povrću te pustite 10 minuta da djeluje. Isperite pod mlazom vode.

Blanširanje i guljenje povrća uništava kemikalije

Namakanje povrća u vrućoj vodi trebalo bi odstraniti neželjene sastojke. Guljenje je još jedan od načina kako se riješiti pesticida, posebno ako je riječ o povrću koje ima deblju koru ili nabore poput krumpira, krastavaca ili mrkve.

Obavezno perite u hladnoj vodi povrće i voće

Gotovo 80 posto ostataka pesticida na povrću može se ukloniti  ispiranjem pod mlazom hladne vode, navode stručnjaci, a pranje u slanoj vodi uklonit će velik dio pesticida koji se uobičajeno nalaze na voću i povrću.

---

 

Tekst: 24 sata