Čari i tajne starih plotova

Prošli tjedan pisala sam o stogovima i o njihovom nestajanju odnosno zaboravu pa sam spomenula kako su uz stogove i plotovi krasili dvorišta kuća. Posvećujući pažnju stogovima, ne bi bilo u redu da i plotovi ne dobiju svojih pet minuta.

Kakvi su bili plotovi i što su sve predstavljali?

Gledajući stare slike dvorišta i kuća možemo zamijetiti kako su dvorišta uvijek bila ograđena plotovima. Plot je bio čuvar kuće, ali i mjesto radnje brojnih događanja. Svaka kuća imala je svoj plot, ponekad i više njih. Plotovi su se razlikovali po tome jesu li služili za ograđivanje dvorišta, vrta ili stoke. Plotovi za ograđivanje stoke radili su se čvršći i od „ružnijih“ komada drveta, dok bi se plotovi za ograđivanje dvorišta, posebice ispred kuće, radili od najkvalitetnijeg drveta. Takvi plotovi često su na sebi znali imati gravure ili ukrase i uljepšavali okućnicu. Tako se po plotovima moglo vidjeti tko je pravi majstor u obradi drveta. Radili su se i plotovi od šiba. Takvi plotovi najčešće su služili za ograđivanje vrta, cvijetnjaka, ili sitnijih životinja poput kokoši, jer su bili manji i slabiji od plotova napravljenih od daski. Plotovi su bili raznih dužina i širina, neki su bili čvršći neki slabiji, ali je svaki od njih imao svoju ulogu. Plotovi su osim same ograde najčešće služili za sušenje ili provjetravanje biljca, šarenica,tepiha, plahti ili dote koja se strogo čuvala u škrinjicama. Tako bi se domaćice osim što bi sušile ili provjetravale robu mogle i pohvaliti susjedima svojim bogatstvom.

Plotovi su bili i mjesto sastanka. Kraj plota su se sastajale i pričale sve generacije. Žene su ponekad znale stajati satima kraj plota pričajući sa susjedima pa se ponekad tako znala i kava na plotu popiti. Muškarci su znali preko plota pozvati susjede da im pomognu oko nekog posla, pohvaliti im se urađenim poslom ili nazdraviti s njima i prokomentirati najnovije priče. Plot je ponekad upijao i svađe, jer susjedski odnosni nisu uvijek bili najbolji. Plot je čuvao i mnoge tajne. Kraj plota su se nalazili momci i djevojke gdje su razmjenjivali nježne poglede i riječi. Momci su često preskakivali plotove bježeći od oca djevojke kod koje bi se kradomice ušuljali. Djeca su obično plotove preskakivala iz igre, ali i kada su krišom krali jabuke ili šljive iz susjednih dvorišta. Plotovi su bili važni kako za ljude tako i za dvorište. I sam pijetao stojeći na plotu kukurikao bi svako jutro budeći svoje domaćine i glumeći kralja tog dvorišta.

Plotovi nisu bili previsoki, pa se preko njih lako moglo vidjeti susjedovo dvorište. Ljudima tada nije smetalo što jedni drugima vide u dvorište. Ljudi su se upravo zbog plotova više družili, pričali, bili društveniji i veseliji.

Danas rijetko gdje još možemo vidjeti plotove. Većina ljudi oko kuće niže velike i široke ograde kako bi ogradili dvorište i dobili privatnost. Svi se žele ograditi i živjeti sami zatvoreni unutar svojih ograda. Zbog toga niti ne čudi kako se danas sa susjedima niti ne poznajemo ili ni ne razgovaramo.

Ograde su kupljene, željezne, teške i odbojne. Preko njih se ne može preskočiti, niti se kraj njih više ne stoji satima i ne priča sa susjedima. Moderne ograde pojele su čari koje su imali plotovi. Nema više odavanja tajni preko plota, nema svađe niti ljubavi. Plotovi više ne odišu toplinom koja te zove da priđeš i pozdraviš domaćine.

Jesu li današnje moderne ograde koje „čuvaju“ gipsani lavovi zaista ljepše od starih plotova koji su čuvali domaći pijetlovi?

 

---

Foto: pixabay