Kolumne

LIČKI KNJIŽEVNICI: Mile Budak lički pripovjedač

Hrvatsku književnu scenu obilježili su brojni Ličani. Neki od njih vrlo su poznati te se o njima uči u školama, dok su neki apsolutno nepoznati široj javnosti. Prošlog tjedna tema nam je bio Josip Barković, a putovanje ličkom književno scenom nastavljamo s pričom o Mili Budaku.


Život

Mile Budak je bio političar, odvjetnik, romanopisac, novelist i pripadnik ustaškog pokreta. Rođen je 30. kolovoza 1899. godine u malom mjestu Sveti Rok u Lici u velikoj obitelji kao deveto dijete. Ime je dobio po ocu koji je umro samo nekoliko dana prije njegova rođenja.

U Svetom Roku je završio osnovnu školu, a potom je otišao u Sarajevo kako bi završto gimnaziju te u Zagreb da bi upisao studij prava. Prijavio se u vojsku za vrijeme Prvog svjetskog rata, ali nakon što je ranjen vraćen je s fronte te opet neizlječen poslan natrag u rat. Na kraju je završio kao zarobljenik u bolnici na srpskoj fronti.

Kao tadašnji srpski zarobljenik prešao je velik dio pješice i na kraju stigao u logor u Italiji. Tamo se zadržao sve do 1919. godine. Nakon što je izašao iz zarobljeništva i završio studij, otvorio je odvjetnički ured u Zagrebu te počeo djelovati kao član Strake prava.

I u igri i na njivi i u crkvi i u kolu i kod blaga i u žalosti i u veselju. U svim tim zgodama treba čovjeka vidjeti, pa da znaš, tko je i što mu je na duši.

Stvaralaštvo

U književnom djelovanju nasljeđuje jezični izraz i tematiku tradicionalnih ličkih pripovjedača; realističkom narativnom tehnikom prikazuje likove i prizore iz seoske svakodnevice izražavajući naklonost prema patrijarhalnomu moralu, osjećaju vezanosti za rodno tlo i solidarnost unutar takve zajednice. Opisuje sukob gradske i industrijske civilizacije s tradicionalističkim, idealiziranim svijetom ličkoga zavičaja koji utjelovljuje vrline hrvatskog etnosa.

Sklon je jakim izrazima emocija i melodramatskomu koncipiranju odnosa među likovima. Premda je knjige počeo objavljivati tek 1930-ih, ostavio je iznimno bogat opus, u kojem se izdvajaju romani “Na ponorima” (1932), “Ognjište” (I–IV, 1938), “Direktor Križanić, rodoljub i dobrotvor” (1938), “Rascvjetana trešnja” (I–IV, 1939), “San o sreći” (I–II, 1940), “Na vulkanima” (I–II, 1941), “Musinka” (1941), te tri romana iz ciklusa “Kresojića soj” (Kresina, 1944., Gospodin Tome, 1944. i Hajduk, 1945), zbirke pripovijedaka “Pod gorom” (1930), “Opanci dida Vidurine” (1933), “Na Veliki petak” (1939) i “Privor” (1941), uspomene “Ratnom roblju” (I–II, 1941–42), u kojima je opisao svoja sjećanja na I. svjetski rat, zarobljeništvo i povlačenje sa srpskom vojskom preko Albanije.

 

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Back to top button
Close