Lički književnici: Josip Barković samozatajni književnik

Hrvatsku književnu scenu obilježili su brojni Ličani. Neki od njih vrlo su poznati te se o njima uči u školama, dok su neki apsolutno nepoznati široj javnosti. Prošlog tjedna tema nam je bio Mailan Ogrizović, a putovanje ličkom književno scenom nastavljamo s pričom o Josipu Barkoviću.

Život

Josip Barković rođen je u Otočcu 1918. godine. Objavio je ratne opsežne romane “Sinovi slobode” (1948.) i “Dolina djetinjstva” (1955/56.), sedam psiholoških romana s društvenom tematikom i sudbinom pojedinca te šest zbirki pripovijedaka. Među zbirkama pripovijetki najvjerojatnije najpoznatija je “Zeleni dječak”, namijenjena najmlađim čitateljima, prvi put objavila ju je Matica hrvatska još 1960. godine, četrnaest godine kasnije je objavljena u biblioteci Vjeverica uz koju su odrastale generacije u Hrvatskoj, i ukupno je od 1960. do 1985. doživjela 16 izdanja uključujući Maticu Hrvatsku, Mladost i Školsku knjigu. Postao je član suradnik akademije 1980. godine.

Kao novinar odnosno kulturni djelatnik bio je urednik kulturnih rubrika “Naprijed” i Vjesnika, glavni urednik kulturne redakcije Radio-Zagreba, dviju izdavačkih kuća, Lykos i Epoha, umjetnički ravnatelj Jadran filma, glavni urednik časopisa “Izvor” i “Krugovi”.

Josip Barković preminuo je u Zagrebu 2011. godine.

Stvaralaštvo

U književnosti se javio pjesmom “U spokoju” (Mladost, 1935/1936, 7). Surađivao je u periodicima: “Podmladak Jadranske straže” (1935/1936), “Lički zbornik” (1938, 1939), “Žena u borbi” (1945, 1951, 1952), “Republika” (1946–1952, 1956, 1957, 1961–1963, 1966, 1972, 1973), “Djelo” (1948), “Izvor” (1949/1950), “Mladinska revija” (1949), “Idnina” (1950), “Književne novine” (1950, 1951), “Zora” (1950, 1960), “Književnost” (1951) te u nekim kalendarima i mnogim dnevnim i tjednim listovima. Pisao je pjesme, prozu za djecu te pripovijetke i romane s tematikom iz NOR-a i suvremenog života, s akcentom na psihološkoj razradi odnosa pojedinca prema vlastitoj sudbini.

Napisao je brojna djela, kao što su “Pjesme slobodi” (1940), “Na zagrebačkoj fronti” (1945), “Sinovi slobode” (1948), “Narodni heroj Marko Orešković” (1951), “Na rubu noći” (1954), te mnoga druga.