3 revolucije pop glazbe: Hip-hop spasio je top ljestvice

Evolucija zapadne pop glazbe, koja zahvaća razdoblje od 1960. do 2010., postala je predmetom znanstvenog istraživanja.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Queen Mary i Imperila sveučilišta u Londonu preslušalo je više o 17.000 pjesama sa Billboardove top liste Hot 100, pišeBBC.

Ustanovili su da smo imali tri glazbene revolucije – prva se dogodila 1964. druga 1983. i zadnja, koju je obilježio nestanak blues akorda i nastanak disco muzike – 1991. godine.

Studija je objavljena u Royal Society Open Science journalu.

Znanstvenici su ujedno opovrgnuli tvrdnje da recentna pop glazba počinje zvučati podjednako.

‘Fascinantno je bilo svjedočiti kako se pomicao fokus i kako se mijenjao ukus, mjerili smo i to jesu li top liste u određenom razdoblju bile više ili manje umjerene’, rekao je dr. Matthias Mauch sa Sveučilišta Queen Mary.

‘Mnogi ljudi će vam tvrditi kako je glazba sve gora, no mi nismo otkrili nešto što bi poduprijelo takvu tvrdnju. nema podataka o tome da smo usred trenda koji bi kompoziciju, kao osnovnog nositelja različitosti u glazbi, u ovom trenutku svrstao u umjerene ili ujednačene, odnosno neinventivne’.

Istraživači su se bavili različitim karakterističnim obilježjima glazbe uključujući harmoniju, izmjenu refrena i bojom zvuka, te su potom analizirali kako su se te karakteristike kroz povijest mijenjale.

U ranim 1960-ima akordi koji su popularno nazivani dominantnim septinama, a koji su se nalazili uglavnom u blues i jazz melodijama – počeli su izumirati.

Ubrzo nakon toga, točnije 1964. došlo je do invazije britanskih bandova – od Beatlesa do Rolling Stonesa – koji su se svijetu predstavili sa radikalno novim rock zvukom.

Istraživači ukazuju na činjenicu da je ovo bila prva od tri velike glazbene revolucije – a čiji vrhunac su obilježavali periodi ekstremno brzih izmjena na top ljestvicama.

Nova tehnologija, sintisajzeri i sampleri doveli su do druge velike promjene koja se dogodila godine 1983.

Treću revoluciju, koja je započela 1991. godine, obilježio je prodor rapa i hip-hopa u mainstream.

‘Ova treća revolucija bila je najveća’, objašnjava dr. Mauch. ‘Ona je u našoj analizi bila posebno istaknuta, jer smo bili fokusirani na harmoniju, a rap i hip-hop nemaju puno harmonije. naglasak je na govoru i ritmu’.

‘To je bila prava revolucija: odjednom, bilo je moguće imati pop pjesmu bez harmonije’.

Znanstvenici pritom ističu kako su neke revolucije bile manje izražene jer su se stopile s dominantnim stilovima određenog razdoblja, te nisu nikada izrazito dominirale top ljestvicama. Zakav je, primjerice, je slučaj s pojavom funka, soula i disco glazbe u 1870-ima.

Zaključak ove studije je da se glazba unutar 50-godišnjeg promatranog razdoblja – konstantno mijenja i evoluira.

S jednim zastojem u pomaku: tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća došlo je do pojave stadionskog rocka koji je obilježio nedostatak inovativnosti.

‘Heavy metal i stadionski rock su postali popularni, Bon Jovi i Bruce Springsteen su se pojavili na top ljestvicama, i to je umrtvilo propulzivnost glazbe’.

‘No tada su se pojavili rap i hip-hop. Mišljenja smo da je hip-hop spasio top ljestvice’.

---

Tekst: jutarnji.hr