Živio u Zadru i vratio se u Slunj: “Svoj grad više nemam namjeru napuštati. Falio mi je osjećaj zajedništva, svi su spremni pomoći, lakše se skućiti.”

Teško je naći Slunjana koji ne zna da je njihovo mjesto u mreži najboljih turističkih sela svijeta 2023. Slunj je vlasnik tog visokog priznanja Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija otprije dva tjedna, a samo su još 53 mjesta na cijeloj zemaljskoj kugli zaslužila tu prestižnu titulu zahvaljujući svojim ‘kulturnim i prirodnim dobrima, predanom čuvanju temeljnih vrijednosti zajednice i predanosti razvoju održivog turizma’. Samu vijest prvi su dan pronijeli mediji, potom društvene mreže, a dalje se među 4.224 Slunjana širila od usta do usta.

„Mi smo Slunjani uvijek znali da je tako, a sad to zna cijeli svijet“,  reći će slunjski umjetnik Juraj Belković za priznanje da je Slunj u društvu svega pedesetak ‘izvanrednih turističkih ruralnih destinacija‘ svijeta, a u to je, među ostalima, upućen i šezdesetšestogodišnji Nikola Štefanac, odnedavno u mirovini, kojeg svih 66 godina budi i uspavljuje Slunjčica. “Vidio sam na Faceu, naravno da mi je drago”. – reći će nasmijani gospodin Nikola, koji živi u Rastokama.

Statistika, inače, kaže da su Slunjani rasuti njih deset na svaki četvorni kilometar. Od početka godine njihov je grad posjetilo oko 43.000 turista i 22 posto više nego u istom razdoblju lani. I danas su u Slunju imali nešto više od 250 gostiju, a s jednodnevnim posjetiteljima do kraja dana bude ih i petstotinjak. Do stranih gostiju – a ovih dana ih u Slunju ugošćavaju čak i iz daleke Koreje.

Gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić otkriva da se zadnjih nekoliko godina doselilo četiri – pet nizozemskih i jedna njemačka obitelj.

– Možda je za mlade mana što nema puno mogućnosti za zapošljavanje. Ali Slunj ima puno prednosti. Mala je sredina u kojoj se svi poznajemo, svi smo spremni uzajamno pomoći. Sedam godina sam živio u Zadru, falio mi je taj osjećaj zajedništva malog mjesta. A, na koncu, u Slunju se i lakše skućiti, cijene su ipak niže nego u nekim većim, turistički razvikanijim mjestima. Recimo, u Zadru sam podstanarski stan plaćao 400 eura, a dok sam bio podstanar u Slunju je stan iste veličine bio 170 eura – kazuje Josip Kolaković, koji u Slunju radi kao recepcioner u hotelu, a svoj grad više nema namjeru napuštati.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.