Zašto se svinje oboljele od svinjske kuge ubija ako nisu opasne za ljude?

Afrička svinjska kuga je virusna zarazna bolest koja pogađa isključivo svinje, pa nije opasna za ljude i druge životinje. Manifestira se u obliku hemoragijske groznice, a ima takvu razinu smrtnosti da može uništiti cijelu populaciju.

Recimo i da se radi o višegodišnjem problemu. The Guardian je još 2019. pisao kako se očekuje da će oko četvrtina svjetske populacije svinja uginuti od posljedica epidemije afričke svinjske kuge. Radi se o problemu koji se mogao očekivati i predvidjeti.

U Slavoniji već tjednima ubijaju svinje koje su pozitivne na svinjsku kugu ili se smatra da su pozitivne. Ubijanje svinja zbog afričke svinjske kuge u očaj je bacilo svinjogojce. Preko vikenda smo pisali kako je nekoliko desetaka svinja eutanaziranih zbog afričke svinjske kuge satima ležalo na ulici u Andrijaševcima kod Vinkovaca.

“Kamion koji odvozi mrtve životinje nije mogao ući u dvorište tako da smo mi te svinje izvezli van, a kamion je došao po te svinje nakon neka tri sata”, kazao je Majer. Tvrdi da je veterinar došao s tehničarima i da su od njega tražili pomoć da ih izvuku.

“Ja sam ušao sam, dali su mi pištolj, sam sam pobio svoje svinje. Civilna zaštita, nitko nije došao. Jedan momak mi je pomogao da izvučem svinje van. To nije bila nikakva dezinfekcija, oni jesu tu malo prošli, ali to je sve ništa”, naglasio je Pavlik.

Ivan Bilić, 72-godišnji poljoprivrednik u općini Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, već 65 godina uzgaja svinje. Početkom kolovoza ostao je bez 17 svinja. U kolovozu su mu došli veterinari nakon što je uginula jedna krmača i uzeli uzorak, ali tvrdi da nikada nije dobio nalaz.

“Problem je što se svinju ostavi nakon što je se ubije. Ona je na otvorenom predmet zaraze. To se odmah mora utovarivati u kamione, a ne da sad imate slike gdje kamion prolazi s natkrivenom prikolicom iz kojega cure tekućine. Pa tako se širi zaraza! To sve mora biti u zatvorenim sustavima, ne smije nakon eutanaziranja postojati mogućnost da se bolest širi”, govori prof. dr. sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

 

---

Izvor: index.hr | Foto: pixabay.com