Večernji list: Šumari iz cijelog svijeta kod nas dolaze naučiti kako se obnavljaju šume

Hrvatska spada u krug izrazito šumovitih europskih zemalja, a uz to je naša zemlja bogata šumama visoke prirodnosti koje rastu na 97 posto šumske površine. Visoka prirodnost na tako velikoj površini rezultat je primjene načela zagrebačke škole uzgajanja šuma u šumarskoj praksi, piše Večernji list.

Metoda pošumljavanja koju već desetljećima koriste hrvatski šumari – prirodno obnavljanje šume pomoću materinjih stabala, poznata je među stručnjacima u cijelom svijetu. Riječ je o tzv. zagrebačkoj školi uzgajanja šume.

Akademik prof. dr. Igor Anić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu pojašnjava da postoje dvije škole – prirodna i umjetna. Prirodna promatra šumu kao cjeloviti ekosustav i zagovara način gospodarenja koji će, uz ispunjenje gospodarske i općekorisne funkcije, osigurati visok stupanj prirodnosti šume.

“Ona uključuje prirodnu i prirodi blisku obnovu starih šuma metodama kod kojih se mladi naraštaj nove generacije šume pojavi iz sjemena starih i zrelih stabala prije njihova uklanjanja oplodnom ili prebornom sječom. Umjetna škola promatra šumu kao resurs, čija je prvenstvena zadaća proizvodnja što veće količine drva na što ekonomičniji način. Zagovornici tog pristupa zalažu se za uzgajanje onih vrsta drveća koje će u najkraćem mogućem vremenu osigurati visoku produkciju drvne tvari. Sadnja sadnica nakon čiste sječe redovita je metoda obnove starih šuma. Nažalost, u Europi je još uvijek najraširenija umjetna škola uzgajanja šuma čiji je razvoj počeo u razdoblju prve industrijske revolucije kad su izvorne prirodne šume visokoindustrijaliziranih zemalja posječene čistim sječama, a na njihovom mjestu, sadnjom sadnica, osnovane su šumske kulture smreke, bora i duglazije koje su se zadržale do danas”, napominje akademik Anić.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

 

---

Foto: Lika Club, Josip Durdov