Komentar tjedna: Važnost Pelješkog mosta

Republika Hrvatska je zatražila novac iz fondova Europske unije za projekt nazvan “cestovna povezanost s južnom Dalmacijom”. Već u samom nazivu projekta Vlada RH dala je naslutiti kako je riječ o gradnji Pelješkog mosta. S obzirom na to da je Europska komisija odgovorila kako ne može financirati svih pet projekata cestovne infrastrukture, te da navedenih 330 milijuna eura nije dovoljno za traženo, Vlada je navedene projekte trebala rangirati od prioritetnih do onih koji mogu pričekati još neko vrijeme. Predviđa se kako bi izgradnja mosta bila gotova krajem 2019. godine jer se još čeka Studija izvodljivosti, a do tada je moguće financiranje ovih manje važnijih projekata s rang liste prema planu investicija koji je osmislio Jean-Claude Juncker, inače predsjednik Komisije. Sredstva za financiranje iz njegova plana su u obliku kredita, za razliku od sredstava iz operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” koji je bespovratan.

Pelješki most trebao bi povezati Komarna – Brijest na Pelješcu, točnije spojiti dva odvojena teritorija Republike Hrvatske. Ovo je izuzetno bitno jer bi ulaskom Hrvatske u schengenski prostor granica bila presječena na dva lokaliteta teritorijem Bosne i Hercegovine, točnije Neumom.

Corina Creta, povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku, prije dva mjeseca bila je u obilasku i upoznavanju područja naglasivši kako je most važan zbog prometnih i sigurnosnih pitanja, ali i suvereniteta jedne države. Ovdje se slaže s gospodinom Karamarkom koji je izjavio kako „ne možemo dopustiti da druga država odlučuje o sudbini tog mosta, o rješavanju problema koji se naziva diskontinuitet hrvatskog teritorija. To je pitanje suverenosti Republike Hrvatske“. Spomenula je još kako bi bolja povezanost RH bila značajna za države u regiji poput Albanije jer bi se na taj način pojednostavilo njihovo putovanje prema Zapadu i obratno. Čak do 85% projekt će se sufinancirati iz fondova EU, ovisno o Studiji utjecaja na okoliš za projekt Pelješkog mosta i Studiji izvodljivosti koja bi trebala biti gotova do lipnja ove godine, uvjerava Grčić. S obzirom na to da je predviđen ulazak u schengenski prostor dvije godine nakon ulaska u EU, gradnja mosta sve je aktualnija tema jer granična pitanja sa susjednim državama još nisu riješena, a datum se približava.

Gradnja ovog mosta započela je još prije 8 godina i trebala se sad završiti, ali je 17. svibnja 2012. godine prekinuta odlukom Vlade koja se od početka protivila ovome projektu pod izlikom da je skup. Most bi trebao biti dug 2.404m, visok 55m i širok 21m, a 100m ispod mora bili bi duboki temelji. Ovo je, također, najveći most koji se gradi u Europi. Područje na kojem se gradi most podložno je jakim vjetrovima i smješteno je u zoni velike seizmičke aktivnosti.

Bosna i Hercegovina od početka se protivi ideji gradnje Pelješkog mosta opravdavajući se kako bi se njime onemogućio prolazak većih brodova kroz Neumski zaljev i povezanost s otvorenim morem zaboravljajući pri tome da je Neumski zaljev plitak za veće brodove i nema potencijala za gradnju luke te se zbog toga prije pregovaralo za slobodan prolaz kroz Neum i korištenje luke Ploče. Najvažnija činjenica je ta da BiH nema izlaz na otvoreno more jer Ponta Kleka povijesno pripada teritoriju Republike Hrvatske koji oni osporavaju zbog tajnog Sporazuma Tuđman – Izetbegović 1999. godine koji još nije ratificiran. Gradnja Pelješkog mosta bila je bitna i prije ulaska RH u EU jer je jedini svjetlo i spas hrvatskog državnog teritorija.

Tekst: Petra Jozipović