Svjetski dan nepušenja: Je li Covid-19 stvarno opasniji za pušače?

Poznato je da kronični bolesnici, bolesnici s respiratornim problemima, bolesnici slabijeg imuniteta kao i srčani bolesnici lakše oboljevaju i teže prebolijevaju zarazu koronavirusom. U tu skupinu pripadaju, mnogi tvrde, i pušači – ipak, njih to nije potaknulo na prestanak pušenja.

Upravo suprotno, mnogi znanstvenici tvrde da kako se povećao broj alkoholiziranih osoba za vrijeme radnog vremena, tako je, vjeruje se, povećan i broj prodanih duhanskih proizvoda. Točne brojke zasad još nisu poznate. Američki magazin QZ navodi da je skidanje popularnih aplikacija za pomoć pri odvikavanju od pušenja tijekom ožujka palo u prosjeku od šest do 10 posto u odnosu na veljaču.

Drugo istraživanje, provedeno u Velikoj Britaniji, pokazalo je da se u ožujku ove godine u Google pretragama „isporuka cigareta“ popela na visoko šesto mjesto. Zanimljivo, ovo je bilo važnije pitanje od toga “kako se pravi domaći kruh” (osma pozicija) ili “kako mjeriti puls”. Ni anksioznost, ni problemi s disanjem, ni sam strah od Covida-19 – ništa nije utjecalo na pušače u ovom periodu.

Zbog toga se pristup „smanjenja štete“ ponovo pojavljuje kao moguće rješenje ovog, naizgled, nerješivog problema. Alternative cigaretama poput uređaja koji zagrijavaju duhan ili elektronske cigarete posljednjih godina aktivno su tema znanstvenih istraživanja i, iako nisu bez rizika, rezultati ukazuju da sadrže drastično manje štetnih materija u odnosu na tradicionalne cigarete.

U nezavisnoj studiji predsj dnika Europskog društva za kardiologiju D. Richtera navodi se da “velika većina pušača nisu voljna ostaviti se cigarete”. U tim slučajevima, elektronske cigarete i uređaji koji zagrijavaju a ne sagorjevaju duhan su od pomoći i zdravija alternativa.  Richter se u ovoj studiji bavio proučavanjem elektronskih cigareta i uređaja IQOS, prenosi QS.

Istraživači britanskog sveučilišta zaključili su da zamjena klasičnih cigareta alternativama za samo mjesec dana može pokazati  pozitivan uticaj na zdravstveno stanje pušača. I rezultati istraživanja američkih znanstvenika došli su do zaključka koji idu u prilog tvrdnji da za sve one koji nisu spremni odreći se nikotina, postoje bolje rješenja.

Kako stoje Hrvati s cigaretama u karanteni?

Svjetska zdravstvena organizacija konkretno je navela početkom ove godine da u Hrvatskoj puši 1,2 milijuna ljudi starijih od 15 godina. Procjenjuje se i da će taj broj rasti s vremenom.

Pitali smo Irenu Rojnić Palavra, dr. med., psihijatricu iz Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan Zagreb što misli o navikama Hrvata za vrijeme pandemije – jesu li konzumirali duhanske proizvode više ili manje, jesu li pušači ugrožena skupina kada je u pitanju Covid-19 i koliko su štetne zamjene za cigarete.

Na pitanje: “Je li Covid-19 stvarno opasniji  za pušače“, odgovorila je:

“Ono što znamo iz istraživanja u Kini nakon izbijanja epidemije (objavljeno u uglednom časopisu New England Journal of Medicine) i sustavnog preglednog članka objavljenog u Tobacco Induced Diseases jest da su pušači imali 1.4 puta češće teške simptome COVID-19 te da su 2.4 puta češće završavali u jedinicama intenzivne njege, na respiratoru ili sa smrtnim ishodom. Ono što je zbunilo javnost, a i dalje nemamo konačan odgovor, jest da su Francuzi objavili kako bilježe niže postotke pušača među bolnički liječenim COVID-19 + pacijentima, nego u općoj populaciji, što bi moglo značiti da su pušači na neki način zaštićeniji od nepušača, a radi čega su najavili eksperimentalno uvođenje liječenja nikotinskom zamjenskom terapijom”.  

Smatra da ljudi ne bi trebali posezati za nikotinskim zamjenama:

“Osobno smatram da ne bi trebalo ohrabrivati pušače da nastave pušiti ili pohrle u ljekarne po nikotinsku zamjensku terapiju, već sasvim obrnuto, treba pušače motivirati da prestanu pušiti (sada i više nego inače), iz niza razloga. Pušači vrlo često imaju narušeno zdravlje, pogotovo dišnog sustava, koji je kod COVID-19 bolesti prvi na udaru, a prestankom pušenja isti se oporavlja, zaustavlja se progresija s pušenjem povezanih bolesti te se popravlja imunološki odgovor organizma. Prestankom pušenja smanjuje se razina ugljičnog monoksida, snižava se krvni tlak i puls i oporavlja cirkulacija, što je neizmjerno važno, naročito znajući da su ljudi koji boluju od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti pod povećanim rizikom od ozbiljnijih komplikacija. Smanjenjem dodirivanja usta i lica (što pušači učesatlo rade), smanjuje se mogućnost zaraze. To su samo neke od niza pozitivnih promjena koje se događaju prestankom pušenja”.

Jesu li Hrvati spremniji od ostalih naroda odreći se cigareta?

“Naše je iskustvo da su pušači trenutno motiviraniji za prestanak pušenja i željniji savjeta svojih liječnika i javnozdravstvene (pre)poruke, jer je motivacija za očuvanjem zdravlja veća. Naši su pacijenti ustrajali u apstinenciji, unatoč smanjenom intenzitetu zdravstvene zaštite i pojačano stresnim realitetnim okolnostima”, rekla nam je  Rojnić Palavra.

Za kraj je ističe kako se stvara često privid da se puši i jede više nego prije jer su mnogi stvarali zalihe, a i bili su pod većim stresom.

Napomenimo da u PB Sveti Ivan u Zagrebu postoji dnevna bolnica za ovisnost o duhanu otvorena je za sve kojima je potrebna pomoć i podrška u prestanku pušenja. Potrebno je javiti se na indikacijski razgovor s uputnicom liječnika obiteljske medicine prema terminu koji će izdati bolnička jedinica centralnog naručivanja. Potom slijedi uključivanje u program dnevne bolnice u trajanju od tri do četiri tjedna. Dnevna bolnica koncipirana je na način da bolesnike priprema za prestanak pušenja, te ih se prati u trenutku prestanka i uspostave rane apstinencije. Po završetku programa predviđaju se redovite grupe podrške u unaprijed definiranim intervalima te ambulantno praćenje. Programi su prilagođeni potrebama polaznika, te razlikujemo grupe za izvanbolničke i bolničke pacijente, piše na njihovim službenim stranicama.

 

---

Foto: pexels