Našli 433 radnika ‘na crno’, na HZZ-u 1142 nezaposlena stranca. Što se događa s poslodavcima koji ih ne prijavljuju?

Strani radnici sve su brojniji u Hrvatskoj, pa sve više postaju i predmet javne rasprave oko detaljnijeg uređivanja statusa i izjednačavanja njihovih prava u praksi s onima koja imaju domicilni radnici.

Do listopada je, prema evidenciji MUP-a i reguliranim dozvolama, u Hrvatskoj bilo ukupno 133 tisuće stranih radnika, što je najveći broj do sada. Da li ih je radilo i više od toga, jesu li i u kojoj mjeri napustili u međuvremenu Hrvatsku i uputili se u druge zemlje EU, a o čemu je također bilo vijesti, te koliko ih kod hrvatskih poslodavaca nema uredno plaćene obveze za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, detaljnijih analiza još nema. U statistikama uplata obveznih doprinosa, primjerice, prate se poslodavci i djelatnosti, ali ne i porijeklo radnika.

Tijekom cijele 2022. broj ilegalnih stranih radnika koji je u ‘češljanju’ tržišta detektiran bio je 526. Što se događa s takvim poslodavcima i njihovim ‘uvezenim’ radnicima?

Poslodavcima se zabranjuje djelatnost na 30 dana, a radniku rad, te inspektori o nadzoru informiraju MUP i Poreznu upravu.

Po zaposlenom stranom radniku, inače, propisane su kazne u iznosu od 6630 do 13.270 eura za poduzeća i 1320 do 1990 eura obrtnike, a za odgovorne u pravnim osobama 1320 do 6630 eura, dok se strane radnike sankcionira s 920 do 1320 eura.

Inspektori u slučaju kada utvrde da je tijekom nadzora za poslodavca radio stranac mimo odredbi zakona o strancima usmenim rješenjem u zapisniku zabranjuje rad poslodavcu, a ta privremena zabrana znači pečaćenje poslovnih prostora ili postrojenja. Ona može biti prekinuta ako poslodavac na račun državnog proračuna u roku tri dana plati kaznu, i to 3982 eura po zaposleniku.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

 

---

Izvor: poslovni.hr | Foto: unsplash.com