KolumneKnjiževni petak

Kosinj – kolijevka hrvatske tiskane riječi

Vrijeme je da malo zavirimo u prošlost pa vam zato danas  donosim dio priče o najstarijoj tiskari slavenskog juga, pogađate, radi se o tiskari u Kosinju. Kompletan tekst možete pronaći ovdje.

Pretpostavlja se kako je najstarija tiskara na slavenskom jugu bila upravo u Kosinju.

Druga hrvatsko glagoljska inkunabula tiskana je 1491. godine u Kosinju, a postoje određene indicije kako je upravo tamo tiskana i prva hrvatsko glagoljska inkunabula godine 1483.

U tome ličkom mjestu bila je smještena prva hrvatska tiskara u čije smo mjesto djelovanja sigurni zbog istraživanja književnika Zvonimira Kulundžića, koji je prvi znanstveno obradio Kosinj u kontekstu tiskarstva.

Zvonimir Kulundžić u svojim knjigama o Kosinju između ostalog opisuje njegov pronalazak slijepog tiska na kalendaru za mjesec ožujak u prvoj hrvatsko glagoljskoj inkunabuli Misalu po zakonu rimskoga dvora, a u kojem ispravno čita potpis BROZ Ž. Radi se o đakonu Ambroziju (Brozu) Kacitiću iz plemena Kolunića koji je usko surađivao sa Anžom Frankopanom (za kojeg Kulundžić pretpostavlja kako je financijer tiskanja prve hrvatsko glagoljske inkunabule), koji je rođen u okolici Kosinja te koji je u povijesti poznat po radu na zborniku  (po njemu prozvanom Kolunićev zbornik), a na kojem je radio u dolini Gacke tri godine nakon tiskanja prve hrvatsko glagoljske inkunabule, godine 1486.

Činjenice nalažu zaključak da je Lika u to doba bila središtem glagoljaštva i da je bila bogatiji kraj nego što je to od tragedije na Krbavskom polju. Siromašan kraj, kakvim je Lika postala nakon godine 1493 i na žalost ostala do oslobođenja od Osmanlija godine 1689., ne bi mogao tiskati knjige u doba kada je to bio iznimno skup posao. Osim toga, siromašan kraj, bez jakog kulturnog kruga koji je prepoznao prednosti tiskarstva i bez ekonomskog uporišta, u takav se posao ne bi ni upuštao.

Od Brevijara po zakonu rimskoga dvora iz godine 1491., druge hrvatskoglagoljske inkunabule, a za koju sa sigurnošću znamo da je tiskana u Kosinju i koja se danas u znanstvenoj literaturi naziva Kosinjski brevijar,  ostao nam je sačuvan jedan nepotpuni primjerak, a kojem nedostaje kolofon. Zbog toga se do određivanja godine tiskanja došlo sudeći po tome što tabla pomičnih blagdana u Brevijaru počinje od godine 1492, pa se ispravno zaključuje da je izašao godinu dana ranije. Tiskan je dvobojno, crveno i crno, a predložak nam za sada nije poznat.

Kosinj kao simbol hrvatske kulture ima svoje mjesto i u muzeju Johannesa Gutenberga u Mainzu, gdje je još godine 1962. uvršten na kartu prvih svjetskih tiskara s godinom tiskanja Misala 1483, znanstveno obrađenu od tadašnjeg direktora muzeja, dr.sc. Helmuta Pressera.

To danas zaboravljeno mjesto koje se nalazi na području općine Perušić, u 16. i 17. stoljeću bilo je ucrtano u mnogobrojnim zemljopisnim kartama.

 

 

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara


Izvor: najboljeuhrvatskoj.info | Foto: Đurđica Banić

Oznake

Povezane objave

Pročitajte još
Close
Back to top button
Close