Književni petak

Književni petak – Najbolji krimići

Ovoga tjedna književni petak rezerviran je za krimi romane.  Kriminalistički roman, karakterizira tematiziranje kriminalnog miljea, odnosa kriminalaca i policije, u raznim varijacijama. Edgar Allan Poe smatra se ocem kriminalističkog romana kojeg je “rodio” djelom “Umorstva u Ulici Morgue.”
Donosim Vam autore kriminalističkih romana koje morate pročitati prije no što umrete.

 

Edgar Allan Poe  (1809.-1849.), omiljeni pisac tinejdžera i ponekih “mračnjaka” nije se istaknuo samo svojim melankoličnim pjesmama nego i sjajnim krimi pričama. Iako je umro od alkohola kao zadnji propalitet, Poe se zapravo smatra ocem ovoga žanra. I mora se priznati da je riječ o majstoru logičke dedukcije, teške atmosfere i neočekivanih obrata. Kolekcija priča “Crni mačak i druge priče” donosi ponajbolja Poeova djela u krimi žanru.


Arthuru Conanu Doyleu
(1859.-1930.) o njegovoj kariranoj kreaciji ovisnoj o opijumu koja je postala sinonimom za detektiva i nije potrebno mnogo pričati. Osim što je odgovoran za popularizaciju krimića, Doyle je stvorio jedan od najprepoznatljivijih tandema svjetske književnosti. Holmesdr. Watson čitani su u cijelome svijetu, a u nas je najnovije izdanje “Pustolovina Sherlocka Holmesa” izašlo 1988. godine.

Kraljica detektivske priče Agatha Christie (1890.-1976.) čiji romani doduše nisu otmjeno štivo, ali su urodili dvjema maskotama krimi žanra. Miss Marple i monsieur Poirot više su puta uspješno ekranizirani. Među brojnim filmovima ističu se “Ubojstvo u Orient Expressu” i “Smrt na Nilu”. Hrvatski prijevodi Agathe Christie su brojni, jedan od najboljih je “Ubojstvo Rogera Ackroyda”.

Belgijanac Georges Simenon (1903-1989) apsolutni je majstor kada su u pitanju krimići. Taj je pisac napisao više od 300 kriminalističkih romana, a pridodamo li njima i ostale njegove radove kao što su reportaže, kratke priče i romane potpisane pseudonimima možemo doći i do brojke od velikih 550 objavljenih djela. Njegova književna kreacija, skromni detektiv Maigret, sa spomenutom dvojicom – Holmesom i Poirotom, čini “sveto trojstvo” detektivskog romana. Izdvajam “Maigret i žrtva iz Seine” kojeg je još 1966. preveo Ivan Kušan i koje se također prodavalo uz Večernjak 2004. godine.

Karijera Patricie Highsmith (1921.-1995.) započela je nakon što je Hitchcock snimio film po njezinom romanu “Strangers on a Train” iz 1950., no svjetsku je slavu stekla romanima o talentiranom Tomu Ripleyu. Cornwell je neko vrijeme radila u kriminalističkom laboratoriju zbog čega su joj romani prepuni forenzičkih elemenata. Smatra se da je njezino djelo utjecalo na sve veću popularizaciju forenzičkih serija.

Amerikanac Dashiell Hammett (1894.-1961.), stilist bez premca, kod nas je zastupljen jednim ali vrijednim prijevodom. “Malteški sokol” s poprilično amoralnim protagonistom detektivom Samom Spadeom i dan danas je svjež kao i 1930. kad je prvi put objavljen. Hammett je začetnik pravca hard-boiled krimića, a utjecao je na brojne autore, između ostalog i na ovog potonjeg.

Raymond Chandler (1888.-1959.) je uz sunarodnjaka Hammetta nezaobilazno ime kriminalističkog žanra. Njegov detektiv Philip Marlowe je cinični vuk samotnjak koji se koristi svim mogućim sredstvima kako bi riješio slučaj. Chandler se u zadnje vrijeme nije izdavao u Hrvatskoj, čak ni za kioske, ali u knjižnici ćete sigurno nabasati na pokoju knjižicu iz biblioteke Spektar koja je bila vrlo popularna u 80-ima.

Osim što je napisao scenarij za Hitchcockove “Ptice” Ed McBain (1926.-2005.) je tvorac podžanra koji se naziva “police procedural”. Od njegovih stotinjak romana, njih 55 prati zgode i nezgode zaposlenika u imaginarnoj 87. policijskoj postaji. Na hrvatski je prevedeno par njegovih romana, pročitajte “Sadie kad je umrla”.

James Ellroy (1948.) počeo je pisati u kasnijim godinama, nakon što je zbog razuzdanog životnog stila više puta bio na rubu ludila i smrti. Njegova zanimljiva biografija uključuje krađe, provale, zatvaranja, simpatiziranje nacizma pa ni ne čudi da su ga prozvali “bijesnim psom američke književnosti”. Vrhunac njegova rada je tetralogija smještena u L.A. koju čine “Crna Dalija”, “L.A. povjerljivo” i “Bijeli jazz”.

Klasik svjetske književnosti Charles Dickens (1812.-1870.) bio je opsjednut zločinom. Njegov inspektor Bucket iz “Hladne kuće” jedan je od prvih detektiva koji se pojavljuju u knjigama. Na žalost, ni “Hladna kuća” ni sjajna “Tajna Edwina Drooda” na hrvatskom nisu izdane od polovice prošlog stoljeća.

John Dickson Carr (1906.-1977.) u Hrvata je zastupljen “Tajnom zelene kapsule” premda je napisao kojih pedesetak romana. Obožava neobjašnjive zločine u skučenim prostorima, a njih redovito rješava detektiv Gideon Fall.

Walter Mosley (1952.) ugleda se na poslijeratne hard-boiled krimiće Hammetta i Chandlera. Njegov detektiv Ezekiel “Easy” Rawlins veteran je Drugog svjetskog rata koji, baš kao i Spade i Marlowe, operira u poslijeratnom Los Angelesu. Pročitajte kultnog “Vraga u modroj haljini”.

Dorothy L. Sayers (1893.-1957.) ta je sjajna spisateljica oduvijek bila ispred svog vremena. Prevela je Danteov “Pakao” kad je još bio daleko od obavezne lektire, a napisala je i radikalnu, vrlo kontroverznu  radio dramu o Isusu Kristu. Na hrvatskom je dostupan njezin roman “Ubojstvo se mora oglašavati”.

Carl Hiaasen (1953.) definitivno je najduhovitiji pisac krimića zbog čega ga često uspoređuju s Markom Twainom. Stoji li usporedba provjerite uz “Noćno kupanje”.

S Mickeyem Spillaneom (1918.-2006.) tvorcem kultnog, brutalnog, ali poštenog detektiva Mikea Hammera upoznajte se preko “Mračnog prolaza”.

 


 

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close