Godinama se vuče priča o tajnom dnevniku Nikole Tesle: Priča o nacionalnoj ravnodušnosti?

Na TikToku, Youtubeu, Faceboku… su se pojavile razne teorije zavjere vezane za Nikolu Teslu, njegovo porijeklo, izume, ostavštinu…

Neke od njih su stvarno brojne i poprilično sulude, nećemo ih prenositi ovdje, ali vam prilažemo odličan i jako dobro obrazložen tekst poznatog povjesničara Stefana Gužvice.

Praktično od najave uvođenja eura u Hrvatskoj, vode se konstantne debate o etničkom podrijetlu Nikole Tesle. Povod je, naravno, pojava Teslina lika na novim hrvatskim euro kovanicama.

Po običaju, Teslini izumi i doprinos čovječanstvu tu ostaju najmanje bitni. Uzevši u obzir da nagađanja o Teslinom etničkom identitetu ne jenjavaju, te sigurno neće prestajati ni u budućnosti, vrijedilo bi osvrnuti se na nekoliko teorija i ponuditi neostrašćen odgovor na to pitanje, navodi poznati povjesniar Stefan Gužvica u svom tekstu za Faktograf.

Nikola Tesla nije bio čovjek koji se pretjerano zanimao za politiku. Stoga je veoma teško naći dokumente u kojima govori o nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj političkoj pripadnosti. Na kraju krajeva, teritorij današnje Hrvatske napustio je s devetnaest godina, i većinu života proveo je u SAD-u, daleko od Balkana i lokalnih političkih previranja. Međutim, najpoznatija je svakako ona izjava iz 1936. prema kojoj se Tesla ponosi svojim “srpskim rodom i hrvatskom domovinom.” Ona je nastala iz dopisivanja s Vladkom Mačekom, tadašnjim vođom Hrvatske seljačke stranke. Mačekov telegram, kao i Teslin odgovor, čuvaju se u Tehničkom muzeju u Zagrebu.

Priča o Teslinim uvjerenjima nije toliko zanimljiva zbog Tesle, koliko zato što otkriva jednu jako bitnu povijesnu činjenicu o političkom životu Kraljevine Jugoslavije. Ta činjenica nije historiografski zanemarena, niti je nepoznata. Međutim, svjesno i namjerno je protjerana iz javnog sjećanja i nećete je naći, primjerice, u školskim udžbenicima u Srbiji i Hrvatskoj.

Drugi bitan aspekt koji nam otkriva priča o Tesli jeste onaj o promjenjivoj prirodi nacionalnog identiteta: Nikola Tesla je mogao biti istovremeno Srbin i Jugoslaven, kao i njegov nećak Sava Kosanović. Isto tako, Kosanovićev partijski drug, Milan Dobrovoljac, smatrao se jednako i Hrvatom i Jugoslavenom. [6] Kroz većinu dvadesetog stoljeća, jugoslavenski identitet bio je nadnacionalan. Drugim riječima, ljudi su istovremeno bili Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci… i Jugoslaveni.

Na kraju krajeva, priča o Teslinom nacionalnom identitetu bi se najadekvatnije mogla opisati kao priča o nacionalnoj ravnodušnosti.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

 

---

Izvor: slobodnadalmacija.hr | Foto: pixabay.com