VijestiZdravlje

DUZS objavila preporuke za zaštitu od velikih vrućina

U posljednjem desetljeću prisutan je trend porasta temperature u ljetnom razdoblju, što utječe na zdravstveno stanje stanovništva.


U Europi je zabilježen porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama, dok procjene za Europu ukazuju na vjerojatnost povećanja zdravstvenih rizika zbog toplinskih valova koji uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice. Kako pravovremene preventivne mjere mogu umanjiti broj umrlih od toplinskih valova, Državna uprava za zaštitu i spašavanje donosi preporuke za zaštitu od velikih vrućina.

Rashladite svoj dom:

  • nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
  • koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
  • smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
  • stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
  • ako imate uređaj za rashlađivanje zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
  • električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35°C, neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.

Klonite se vrućine:

  • sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću
  • ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
  • izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
  • izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati.
  • potražite sjenu.
  • ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu
  • redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
  • prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:

  • izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;
  • tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
  • nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
  • koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
  • pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
  • jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomozite drugima:

  • posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
  • razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
  • ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
  • ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
  • položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme:

  • držite lijekove na temperaturi ispod 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
  • tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše:

  • tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
  • popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
  • smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
  • savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem – kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25-30°C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara


Foto: pexels

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close