Scena

Duh Bauhausa u MSU

Izložba ‘Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse’ (BAUNET), koja će se u Muzeju suvremene umjetnosti otvoriti na Dan Europe 9. svibnja, predstavlja opuse umjetnika, arhitekata i dizajnera koji su se školovali na najutjecajnijoj međunarodnoj školi, Bauhaus, a potječu iz Hrvatske: Otti Berger, arh. Gustav Bohutinsky, Ivana Tomljenović Meller, i regije: August Černigoj iz Slovenije i arh. Selman Selmanagić iz Bosne i Hercegovine.


 

Utjecaji ideja i prakse Bauhausa širili su se u dva pravca: preko djela profesora i studenata te pedagoškim metodama i programima škole. Najčešće su likovni i estetski jezik djela bili blisko povezani s obrascima edukacije koje su studenti usvajali na školi.

Hrvatski studenti pohađali su na Bauhausu u Dessauu pripremni tečaj koji su vodili Josef Albers i Lászlo Moholy-Nagy, slušali predavanja o elementima likovne umjetnosti, boji i formi koja su držali Vasilij Kandinski i Paul Klee, usavršavali se u specijaliziranim radionicama koje su vodili istaknuti profesori. Znanje i iskustvo stečeni na Bauhausu u velikoj su mjeri utjecali na formiranje njihovih umjetničkih stavova i izraza. Stoga će ideje Bauhausa biti utkane u njihov likovni i arhitektonski rad, a pedagoške metode Bauhausa pretočene u nastavu koju su poslije i sami kao profesori vodili.

Najutjecajnija u prenošenju i širenju ideja i praktičnoga znanja stečenih na Bauhausu bila je Otti Berger, koja je nakon diplomiranja ostala voditi i predavati u radionici tekstila, 1931–32. Ivana Tomljenović po povratku u rodni Zagreb 1938. predavala je likovnu umjetnost na srednjoj školi. Gustav Bohutinsky prenosio je bauhausovska načela u arhitektonske projekte koje je radio u Zagrebu i Hrvatskoj, do odlaska u SAD 1949. godine.

Otti Berger (Zmajevac, 4. listopada 1898. – Auschwitz, travanj 1944.) bila je hrvatska dizajnerica koja nakon zagrebačke akademije, u prosincu dolazi u Dessau i od 1. siječnja 1927. studira na Bauhausu. Pripremni tečaj pohađa kod László Moholy-Nagya, te predavanja Kandinskog i Kleea koja će imati velik utjecaj u njenom umjetničkom radu. U listopadu 1927. upisuje drugi semestar u tekstilnoj radionici te 1930. prima Bauhaus diplomu br. 31. Nakon završetka studija, na preporuku Gunte Stölzl počinje voditi tkalačku radionicu i postaje zamjenica voditeljice tekstilne radionice. Bauhaus napušta 1932. te u Berlinu otvara vlastiti ‘Atelje za tekstil’. Otti je prva tekstilna dizajnerica koja je patentirala uzorak tkanine ‘Lame – Plume’ (London) 1938. Zbog bolesti majke vraća se u Zmajevac, odakle je 1944. deportirana u Auschwitz i pogubljena.
Ivana Tomljenović Meller (Zagreb, 2. rujna 1906. – Zagreb, 1988.) bila je hrvatska slikarica, fotografkinja i dizajnerica. S grupom bečkih studenata odlazi u Dessau i u jesen 1929. upisuje se na Bauhaus. Nakon pripremnog tečaja koji je pohađala pod vodstvom Josefa Albersa, upisuje se na fotografski odjel, a profesor joj postaje Walter Peterhans. Na Bauhausu ostaje dva semestra, do rujna 1930. Nakon putovanja po Europi, 1938. vraća se u Zagreb i počinje raditi kao profesorica crtanja. Tomljenović je jedina studentica na Bauhausu koja je snimila film i koji se čuva u MSU-u.

Gustav Bohutinsky (Križevci, 24. rujna 1906. – Honolulu, Hawaii, 12. svibnja 1987.) bio je hrvatski arhitekt. Bauhaus je pohađao za ljetnog semestra 1930. i jedini je hrvatski student arhitekture na školi u Dessauu. Malo je podataka o njegovu boravku na Bauhausu, i po povratku u Zagreb nastavlja studij arhitekture pod vodstvom Drage Iblera na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji. Godine 1949. odlazi u SAD i nastavlja arhitektonsku karijeru. Jedini je hrvatski arhitekt na Bauhausu gdje je proveo jedan semestar. U Zagrebu radi atelje za svog brata kipara Emila Bohutinskog u Jadranskoj 15.

Avgust Černigoj (Trst, 24. kolovoza 1898. – Sežana, 17. studenog 1985.) bio je slovenski slikar, grafičar i predstavnik konstruktivističke umjetnosti. Nakon školovanja na akademiji u Münchenu, početkom 1924. odlazi u Weimar i na Bauhausu upisuje radionice koje vode Vasilij Kandinski i László Moholy-Nagy. Iako je na Bauhausu boravio relativno kratko, taj boravak bio je značajan za nastanak njegovog opusa koji je razvio u konstruktivističkim ambijentima i kroz tehnike kolaža i asamblaža. Prvi je student iz ove regije na Bauhausu u vrijeme Weiamra, drugi studenti dolaze u Dessau. Začetnik je avangarde u Sloveniji.

Selman Selmanagić (Srebrenica, 25. travnja 1905. – Berlin, 7. svibnja 1986.) bio je arhitekt, urbanist i dizajner. Na Bauhausu je studirao od 1929. do 1932. i jedini je student jugoslavenskog podrijetla koji je u cijelosti završio studij arhitekture. Pripremni tečaj upisuje 29. listopada 1929. kod Josefa Albersa, a 1930. upisuje drugi semestar u Radionici za graditeljstvo koju je vodio Alfred Arndt. Pohađa predavanja Kleea, Kandinskog, Peterhansa, Meyera, Hilberseimera, Mies van der Rohea koji će imati velik utjecaj u njegovom budućem radu. Diplomirao je 15. srpnja 1932., a diploma je izdana pod rednim br. 100. Školovanje na Bauhausu odrazit će se u Selmanagićevom arhitektonskom, ali i pedagoškom radu na Visokoj umjetničkoj školi Weissensee u Berlinu gdje dolazi na poziv Marta Stama 1950. Diplomirao je kod Mies van deer Rohea. Bitan je za urbanizam međuratnog Berlina i radi na planovima njegove poslijeratne obnove. Bavio se produkt dizajnom – dizajn stolica, interijera javnih prostora, a ostvario je i zapaženu pedagošku karijeru.

No osim radova studenata, bit će izložena i djela njihovih profesora, glasovitih umjetnika koji su na Bauhausu predavali i vodili radionice: Marcela Breuera, Vasilija Kandinskog, Paula Kleea, Hannesa Meyera, Lászla Moholy-Nagya, Oskara Schlemmera, a usto će izložbom biti obuhvaćeni koncepti i pedagoške metode rada škole.


Tekst: tportal

Foto: www.flag-metamorphoses.net

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close