Donje Pazarište: Kako je izgledao „švicarski nož“ u kamenom dobu?

U prvom dijelu Arheološkog vremeplova vodimo vas u Donje Pazarište, ličko naselje koje se nalazi sjeverozapadno od grada Gospića. Ljubitelji piva među vama sada su se sjetili Velebitskog piva koje u ovome selu proizvodi Pivovara „Ličanka“, no jeste li znali da je Donje Pazarište jedno od najstarijih arheoloških nalazišta na tlu Hrvatske?

Otputovat ćemo na početak starijeg kamenog doba(paleolitika), u daleko razdoblje od 500 000 do 250 000 godina pr. Kr.  U to vrijeme naši pretci živjeli su u manjim nomadskim zajednicama koje su se bavile sakupljanjem hrane i primitivnim lovom.

Donje Pazarište je nalazište na otvorenome, a takva nalazišta podložnija su zubu vremena od npr. špiljskih nalazišta. Zubu vremena najduže odolijevaju predmeti načinjeni od najtrajnijeg materijala-kamena. Zbog toga, jedini preostali tragovi života stanovnika Donjeg Pazarišta sa početka paleolitika su kamene alatke. Kamene alatke su prva oruđa i oružja ljudskog roda. Izrađene su u doba kada ljudi nisu poznavali i upotrebljavali metale.

Arheolozi koji se bave eksperimentalnom arheologijom danas mogu izraditi kamene alatke identične onima iz kamenog doba. Shvatili su da izrađivanje kamenih alatki nije jednostavan posao. Vješti i iskusni majstori iz kamenog doba udarali su kamenom o drugi kamen pod točno određenim kutem i određenim redoslijedom.

Nekoliko kamenih alatki pronađeno je na Donjem Pazarištu. Najznačajniji nalaz je jedna alatka ovalnog  oblika, oblikovana po dužini rubova s obje strane. Takva alatka naziva se šačnik ili ručni klin. Šačnik je česti nalaz na arheološkim lokalitetima toga doba. Kako izgleda jedan tipični šačnik, možete vidjeti na sljedećoj slici:

Kamene alatke imale su veliku ulogu u poboljšanju prehrane i kvalitete života ljudi. Možemo reći da je šačnik bio „švicarski nož“ kamenog doba! Šačnikom se moglo rezati meso, kopati, obrađivati drvo, razbijati kosti radi dragocjene koštane srži, gađati životinje prilikom lova…

Vjerujemo da mnogim čitateljima ove kamene alatke na prvi pogled ne djeluju dovoljno „oštro”. Sumnjama u funkcionalnost alatki stali su na kraj američki arheolozi N. Toth i K. Schick. Uz pomoć replika alatki iz kamenog doba uspješno su raskomadali truplo jednog slona!

Pričom o nesretnom slonu(koji je, usput rečeno, uginuo prirodnom smrću) došli smo do kraja našeg  prvoga putovanja. Vidimo se u sljedećem dijelu Arheološkog vremeplova, kada vas  vodimo na kraj starijeg kamenog doba, gdje ćemo upoznati jednog lovca na pećinske medvjede.

---

 

Literatura: Janković, I., Karavanić, I. 2009. Osvit čovječanstva: Početci našega biološkog i kulturnog razvoja. Zagreb, Školska knjiga.

Foto:  Didier Descouens, hr.wikipedia.org