Cijene nekretnina u Hrvatskoj od 2008. pale za 30%, potražnja i dalje niska

Pojavom gospodarske krize pala je i cijena nekretnina na tržištu. Eurostat je objavio kako je u Hrvatskoj vidljiv najveći pad cijena nekretnina za stanovanje u Europskoj uniji, za oko 9,7 %. Prate nas Slovenija i Cipar. Zemlje članice poput Estonije, Latvije, Velike Britanije i Irske vratile su cijene nekretnina na cijene iz predkriznog razdoblja. HNB navodi kako su cijene počele značajnije padati tek 2013. godine. Cijene stambenih nekretnina niže su za oko 30% od predkrizne 2008. godine. Mnogi stručnjaci su vjerovali kako će se trend smanjivanja cijena nekretnina zaustaviti krajem prošle godine, no on se i dalje nastavlja.

Unatoč nižim cijenama nekretnina, potražnja je i dalje niska. To je opravdano gospodarskim stanjem u našoj zemlji. Nije realno niti očekivati veću zainteresiranost građana s obzirom na situaciju u kojoj je broj nezaposlenih svakim danom sve veći, ljudi plivaju u dugovima i moru opomena i ovrha te spas vide u kreditima i tako tonu sve dublje u minus. Iz ovoga možemo zaključiti kako je neizbježno da će se cijene nekretnina i dalje smanjivati.

Normalno je da građani to i očekuju tako da će potražnja za nekretninama još neko vrijeme bilježiti pad. Još je interesantno najavljeno uvođenje poreza na nekretnine koji je Vlada obećala Europskoj komisiji uvesti do sljedeće godine, no, ministar Lalovac zalaže se da to bude postupni proces do 2020. godine. S njim se slažu i banke u Hrvatskoj koje strepe od uvođenja poreza na nekretnine jer vjeruju kako će se tada bilježiti još veći pad cijena nekretnina.

U odnosu na siječanj prošle godine u Splitu je najviše vidljivo porast cijene stanova od 5,2%. Nešto manji porast bilježe i drugi veći gradovi uz more, ali je zato zainteresiranost za kontinentalni dio zemlje manja tako da su se i cijene nekretnina smanjile. Jedino Bjelovar bilježi porast cijena nekretnina od 0,6%. Iako su kuće jeftinije u ovom trenutku ipak je veća potražnja za stanovima.

U istom razdoblju prošle godine kuće su bile jeftinije za oko 0,9% od stanova. Najveća razlika u prosječnoj cijeni između stana i kuće vidljiva je u Osijeku za oko 34,5%. Jedino su u Puli, Splitu i Dubrovniku, u siječnju ove godine, bili povoljniji stanovi od kuća za oko 2% po m2.

U Zagrebu su najskuplji stanovi u gradskim četvrtima Medveščak i Centar gdje se cijene stanova kreću oko 2.000 eura/m2, a skoro duplo jeftiniji su u Sesvetama i Novom Zagrebu – Istok. Ako uskoro planirate kupovinu neke vikendice one su najpovoljnije u Zadarskoj županiji i Istarskoj gdje cijena iznosi oko 1.700 eura/m2. Najskuplji stanovi su u Dubrovniku gdje metar kvadratni iznosi oko 2900 eura.

Za kraj jedna zanimljivost. Nedavna istraživanja su pokazala kako najviše mladi u dobi od 25-34 godina prate cijene nekretnina online iako ne namjeravaju kupovati uskoro neku kuću ili stan te da je prosječna dob za kupovinu prve nekretnine oko 34 godine. Nemojte previše očajavati zbog toga što si trenutno ne možete riješiti stambeno pitanje. Doći će i vaših pet minuta. Samo polako, ali sigurno!

---

Tekst: Petra Jozipović