Arheološki vremeplov: Brinje – Sokolac : Dvori kneza Frankopana
Na stjenovitom brežuljku u srcu Brinja nalaze se ostatci srednjovjekovne utvrde Sokolca. Današnje putovanje vodi nas na početak 15. stoljeća, zlatno doba Brinja, kad je Sokolcem vladao jedan od najslavnijih knezova Krčkih – knez Nikola IV. Frankopan.
Nalazimo se u pravokutnom dvorištu utvrde Sokolac. Prelazimo pogledom preko oslikanih pročelja, visoke ulazne kule, palače… i najljepše građevine od svih – dvorske kapele Sv. Trojstva. Tu ćemo pronaći kneza Nikolu!
Prvo ćemo zaviriti u prizemlje kapele. Kroz dva uska prozora dopiru slabe zrake sunca. Prostorija je skromno ukrašena i čini se da služi kao spremište. Zbog jedne legende koju ćemo vam kasnije ispričati, nećemo se ovdje dugo zadržavati!
Sad ćemo se popeti drvenim stubama na prvi kat, u svetište kapele. Na jutarnjoj misi okupila se posluga i sva dvorska svita. Plemićka obitelj prati obred s balkona, izdvojena iza masivne kamene ograde. Knez Nikola je snažan i ponosan muškarac. Pored njega sjedi mlada supruga Dora, kći ugledne ugarske plemićke obitelji Gorjanski.
Divimo se vještini graditelja kapele i bogatim ukrasima od sivo-plavog kamena. Visoko iznad nas uzdiže se dojmljivi gotički križno-rebrasti svod. Pokazat ćemo vam jedan zanimljivi detalj! Knez Nikola je na zaglavno kamenje svoda dao uklesati grb knezova Krčkih, ali i grb Dorine obitelji Gorjanski.
Knez Nikola Krčki bio je prvi “Frankopan”. Znate li kako su knezovi Krčki postali “Frankopani”? Prema modi toga vremena, plemići su težili biti u srodstvu sa starorimskim plemenitim obiteljima. Na temelju dokumenata o navodnom srodstvu s talijanskim Frangipanima, knez Nikola dobio je novo obiteljsko ime – Frankopan.
Kao jedini muški nasljednik obitelji, knez Nikola bio je i gospodar Krka, Raba, Modruša, Ozlja… Nakon njegove smrti, nesložni sinovi podijelili su posjede na 8 dijelova i moć Frankopana je oslabila. No, što se dalje događalo sa Sokolcem?
Nakon prodora Turaka u ove krajeve, Frankopani su Sokolac prepustili vojsci. Plemićki dvor postao je čvrsta utvrda Vojne Krajine, a dvorska kapela je pretvorena u obrambenu kulu s puškarnicama. Iako su nekoliko puta pokušali, Turci nikada nisu uspjeli osvojiti Brinje! Legenda kaže da je Brinje obranila „baba Rajkovićka“ polijevajući Turke vrelom juhom sa prozora kule na Sokolcu.
Nakon oslobođenja od Turaka, Sokolac je napušten. Prema jednoj priči, tad se u potkrovljima zapuštene tvrđave počinju gnijezditi sokolovi, a utvrda dobiva ime – Sokolac.
Kako Sokolac izgleda danas? S vremenom, stara utvrda pretvorila se u ruševinu. Početkom 20. st. dogodio se jaki potres, a za vrijeme 2. svjetskog rata, kad su na Sokolcu boravili Talijani, na kapelu je pala bomba. Iz tog vremena potječe legenda o divovskoj zmiji koja je u podrumu kapele progutala jednog nesretnog talijanskoj vojnika.
Od slavne utvrde preostala je samo kapela i dio ulazne kule. Stanovnici Brinja odnosili su kamen, ali kapelu sv. Trojstva iz poštovanja nisu dirali. Nakon brojnih restauratorskih zahvata, kapela je obnovljena. Danas je ona simbol Brinja koji bdije nad stanovnicima ovog malog mjesta kao podsjetnik na neka daleka, slavna vremena…
Izvori: Drago Miletić, Rasprava o strukturi i funkcijama dvorske kapele Sv. Trojstva u Brinju, Portal, Godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda, No.4. , Prosinac 2013. / Tomislav Đurić, Legende puka hrvatskoga, Meridijani, Samobor, 2007.
Foto: Wikimedia Commons