Arheološki vremeplov: Borna, knez Gačana

Tena Brnad

Početkom 9. st., hrvatska država u nastanku našla se između dvije velike sile – Bizantskog i Franačkog Carstva. Mirom u Aachenu 812. godine Bizantu su pripali dalmatinski gradovi i otoci, a Francima kopneni dio budućeg hrvatskog teritorija.

Glavni lik današnje priče je Borna, knez plemena Gačana, stanovnika župe Gacke čije je središte bilo u Otočcu. Kao saveznik franačkog cara Ludovika Pobožnog, Borna je postigao zavidnu političku karijeru – povijesni izvori kažu da je od kneza Gačana postao knez „Dalmacije i Liburnije”.

Susjednom Panonijom vladao je knez Ljudevit, koji je također priznavao vlast Franaka. Kad su franački plemići počeli pljačkati i zlostavljati panonski narod, knez Ljudevit uz potporu Bizanta okupio je saveznike i podigao veliki ustanak protiv Franaka koji je uzdrmao jugoistočne granice Franačkog Carstva .

Knez Borna, kao saveznik Franaka, krenuo je u borbu protiv Ljudevita. Godine 819. dvije velike vojske susrele su se na Kupi. I tko zna kako bi bitka završila, da se nije dogodio veliki preokret. Bornini Gačani odbili su ratovati protiv Ljudevita i vratili su se svojim domovima! Borna je ostao bez važnog dijela vojske i uz pomoć svoje tjelesne straže jedva je izvukao živu glavu.

Iako je Borna poražen, rat nije završio. Ljudevit Posavski provalio je u Borninu kneževinu, paleći i pustošeći zemlju. Borna se povukao u planinske utvrde i iznenadnim napadima nanio je Ljudevitu velike gubitke. S vremenom, Franci su ugušili Ljudevitov ustanak. Knez Borna preminuo je još u toku rata 821. godine, a naslijedio ga je nećak Vladislav.

Ljudevit_Posavski_(HK)

Na početku hrvatske povijesti, dva kneza u sjeni dva moćna Carstva, našli su se na suprostavljenim stranama. Povijest kneza Ljudevita Posavskog ističe kao prvog velikog borca za slobodu i neovisnost. Trebamo li onda kneza Bornu gledati kao „izdajnika“? Zašto se borio na strani Franaka?

Knez Borna štitio je interese svoje kneževine. Bojao se Bizantskog Carstva, bizantskih gradova na Jadranu. Mislio je da je njegova kneževina preslaba, da joj treba moćan zaštitnik. Vjerovao ja da uz pomoć Franaka može sačuvati svoje granice. Od dva zla, odabrao je ono manje.

Zašto se Bornini Gačani nisu htjeli boriti protiv Ljudevita? Zašto su izdali svog kneza i vratili se u Gacku? Gačanima se vjerojatno nije sviđala Bornina sve veća povezanost s Francima. Gačani su držali do svoje samostalnosti više nego što su se bojali Bizanta.

Knez_Borna_(Croatia)

Franci su nagradili kneza Bornu za vjernosti tako što su proširili njegovu vlast na „Dalmaciju i Liburniju“. Nova Bornina kneževina prostirala se od Raše do Cetine. Zahvaljujući Borninoj politici, rana hrvatska država nije nestala u mraku povijesti, teritorijalno je i politički ojačala i kulturno se povezala se sa zapadnom Europom.

Iako nam kasnija hrvatska povijest i sadašnjost pokazuju da podilaženje velikim silama nije najbolji izbor, zasluge kneza Gačana nisu upitne – u škripcu između dva moćna carstva, a pod okriljem jednoga od njih, knez Borna stvorio je temelje ranosrednjovjekovne hrvatske države.

 


Foto: Wikimedia Commons

Izvori: M. Ančić, Od Karolinškog dužnosnika do hrvatskog vladara, Radovi Zavoda povijesnih znanosti HAZU, Zadar, sv. 40/1998 str. 27-41.; Ž. Holjevac(ur.), H. Gračanin (ur.), Gacka u srednjem vijeku, Zbornik radova, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Gospić, Zagreb – Otočac, 2012; Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u