AgroRocks 2023: Dogovor proizvođača, otkupljivača i trgovaca bi mogao očuvati sektor stočarstva u ovim izazovnim vremenima

Tena Brnad 18. rujna 2023. 09:16

1 minuta

Dogovor proizvođača, otkupljivača i trgovaca nešto je što bi moglo očuvati sektor stočarstva, u ovim izazovnim vremenima, moglo bi se u najkraćem zaključiti nakon panela Meso i mlijeko upriličenog u sklopu konferencije “AgroRocks 2023″.

Na početku panela govornici su prokomentirali što će biti sa svinjogojstvom uslijed afričke svinjske kuge, zarazne bolesti koja ostavlja razorne posljedice kako na ekonomiju, tako i na društvo.

Načelnik sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), dr.sc. Drago Solić, istaknuo je da su biosigurnosne mjere, iako izgledaju rigidne, vrlo oštre i stroge, jedini put da se riješi bolest.

“Nažalost bolest nema cjepiva, nema lijeka, životinje bi ugibale, ako se ne bi eutanazirale. Kad sve prođe, bolest se mora kontrolirati provođenjem jakih biosigurnosnih mjera, ona neće proći”, naveo je Solić, dodavši kako su šume mjesto gdje će virus vjerojatno stalno boraviti i da će one ostati veliki rizik.

“Ova situacija će sigurno ostaviti posljedice na broj svinja i proizvodnju mesa, koja ni u ovom trenutku u Hrvatskoj nije zadovoljavajuća. Prošle godine imamo pad proizvodnje za 9%, dakle bez bolesti, a vrlo je slično u EU koja ima gotovo isti pad”, naglasio je.

Je li ovo kraj tradicijskog uzgoja?

Afrička svinjska kuga pustoši domaću proizvodnju, stoga se nametnulo i pitanje je li ovo konačni kraj tradicijskog uzgoja svinja. Prof. dr sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, naveo je kako taj kraj dosta dugo traje u Hrvatskoj, svinjogojstvo, kako je ocijenio već 30-ak godina ide silaznom putanjom, “slobodnim padom”.

Smatra da su procjene da će 15 posto svinjogojaca, koji su se uslijed afričke svinjske kuge prestali baviti ovom proizvodnjom, kasnije istu nastaviti, preoptimistične. Ono će se nastaviti na velikim farmama, velikim sustavima, međutim, to neće biti dovoljno za potrebe Hrvatske.

“Kad sagledamo gdje je doista problem, kad prestanemo sebe lagati da je to stanje koje će se sutra riješiti… to je nepovratan proces, koji se događa u hrvatskoj poljoprivredi, tako da neće više nikad biti onako kao što je bilo”, zaključuje Margeta.

Parizer i hrenovke

Istaknuo je kako se proizvodnjom mesa nitko ne bavi “iz ljubavi da nekoga prehrani”, kazavši kako je posljedica želje proizvođača da zarade, no teško će zaraditi ako proizvode samo kvalitetno i skupo. Da bi proizvodili za široke mase moraju proizvoditi i jeftino i nekvalitetno.

“Danas se ljudi boje da će ostati bez parizera i hrenovke koji u sebi imaju 1-2 posto mesa. Parizer ovih dana ima jednu zanimljivu priču i mislim da bolju reklamu nije mogao dobiti, ali želim reći da ako sutra ne budemo imali dosta kvalitetnog mesa – ništa. Mi volimo dati puno novaca za kvalitetu odjeću, obuću, auto, stvar u kući, jedino mislimo da bi kvalitetna krana trebala koštati jeftino. Prema tome, mislim da u budućnosti neće biti jeftine hrane i da se moramo prisiliti da jedemo manje, a kvalitetnije“, poručio je.

Detaljnije na LINKU.

Konferenciju u cijelosti možete pogledati u videu: