Jadranska je magistrala bila jedan od ozbiljnijih pothvata, čiji je cilj bio povezati jadranski i kontinentalni dio Hrvatske, pospješiti ekonomski razvoj obalnog područja te progres čitavog tog kraja.
Ona je integrirala Hrvatsku, jer su, prvi put u povijesti, svi gradovi uz obalu, bili povezani cestom.
Kako se, 60-ih godina prošlog stoljeća, čak 70 posto turističkih putovanja odvijalo upravo cestovnim motornim vozilima, gradnja Jadranske magistrale bila je označena kao nužni infrastrukturni preduvjet razvoja turizma.
Pri određivanju trase magistrale nije se vodilo dovoljno brige o utjecaju magistrale na krajobraz. Probijanjem brojnih usjeka, prokopa i tunela degradiran je prirodni krajolik.
„Ponegdje su nagrđeni, ili čak uništeni, najvredniji predjeli, iako se to, s malo umješnosti, moglo izbjeći. Magistrala je tako presjekla brojna obalna mjesta, kao što su Novi Vinodolski, Trogir, Omiš, i plodna polja, poput Kaštelanskog polja, vinograda u Primoštenu i drugih. Nadalje, magistrala se, mjestimice (Turanj, Marina, Jesenice), nepotrebno spušta do obalne crte, uništavajući tako najvredniji dio obale. Osim toga, na trasi magistrale našli su se brojni kulturni i arheološki spomenici.”
Najpoznatiji primjer kulturocida je rušenje crkve sv. Karla u Karlobagu, na opće protivljenje mještana, kako bi se skratio cestovni zavoj.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
Izvor: vecernji.hr | Foto: pexels.com
Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
Hrvatski
English