Zašto je Judita, kapitalno djelo Marka Marulića, važna?

Judita je potpuno moderna žena. Meni je to nevjerojatno da ljudi o tome ništa ne znaju, da misle kako je posrijedi dosadni stari tekst. Ona je, možemo reći, dio ženskog pisma. Zašto je Judita važna?

“Zato što je europska i nacionalna. Ona je židovska, ona je zapadnoeuropska i hrvatska preko Marulića”, priča glasoviti Marko Grčić s kojim smo razgovarali nakon što je, u raspravama oko novog kurikuluma, Judita postala polemična.

Ovaj publicist, pjesnik, esejist i prevoditelj radio je godinama kao lektor, redaktor i urednik u Vjesniku u srijedu, Startu i Globusu. Osim toga, preveo je Marulićevu Juditu na moderni hrvatski, kao i Zoranićeve Planine, Hektorovićevo Ribanje i ribarsko prigovaranje te Lucićevu Robinju.

Hrvatska renesansa i barok

“Da sam profesor, ja bih odmah donio knjigu, u kojoj bih, prije izlaganja, pokazao đacima slike, od baroknog razdoblja do danas. To su sjajne slike najpoznatijih europskih slikara od Caravaggia na dalje, koje prikazuju taj dramatični trenutak kad Judita odsijeca glavu Holofernu, i to njegovim mačem”, kaže Grčić. Na predstavljanju ovog kolosalnog nacionalnog djela u srednjoj školi Grčić bi stavio naglasak na to da Judita kao lik nije samo Marulićeva, nego je univerzalni topos zapadnoga svijeta.

Judita je moderna heroina, koju današnja moderna žena, u sličnim uvjetima, primjerice ratnim, može puno jače i stvarnije doživjeti kao lik nego prijašnja generacija. Bitno je to djelo smjestiti u horizont svjetske književnosti i povijesti umjetnosti. “Zatim bih govorio o tome kakva je ona kao lik u Marulićevoj Juditi, kao svojevrsna Hrvatica iz Splita izložena, u Marulićevo doba turskoj opasnosti”, kaže Grčić.

Judita kao tekst ne pripada spontanom čitanju, ona pripada školskim zadacima. To je, prema Grčiću, dio obrazovnog programa. “Nitko ne očekuje od Marulićeve Judite, Zoranićevih Planina, ili Gundulićeva Osmana, tih naših klasičnih djela, da budu spontano čitana. Ali da se stekne neki pojam o njihovu postojanju i o njihovoj važnosti, to je dio učenja, ne čitanja”, kaže i dodaje kako postoje mnogi sadržaji koji ne zanimaju tinejdžere pa ih svejedno moraju naučiti. Tehnička znanja pretpostavljaju neposrednu korisnost, a humanistička znanja pretpostavljaju unutarnju izgrađenost.

Pročitajte cijeli članak na telegram.hr

 

---

Foto: republika telegram