Zašto darujemo za Božić? Sve je počelo još u starom Rimu, a onda su kršćani preuzeli poganski običaj…

Prosinac je u Hrvatskoj mjesec darivanja i najviše potrošnje.

Hrvatski su građani u prosincu prošle godine potrošili 2,81 milijardu eura, odnosno 21,24 milijardi kuna koje su brojale svoje posljednje dane. Pritom je gotovo polovina toga iznosa zabilježena od 23. prosinca do Silvestrova. No, psiholozi i neuroznanstvenici upozoravaju kako tijekom prosinačke kupnje kupimo i puno toga što nam je nepotrebno. Zašto darujemo za Božić?

Tradicija darivanja u prosincu potječe iz vremena starorimskog festivala Saturnalije. Riječ je o svetkovinama zimskog solsticija koje su slavile kraj poljoprivredne godine te su hladnu i dosadnu zimsku sezonu činile ugodnijom. Saturnalije su trajale od 17. do 23. prosinca, a uključivale su igranje igara, priređivanje velike gozbe i darivanje.

Kršćani su Božić počeli slaviti u 4. stoljeću, dok je većina ljudi na rimskim teritorijima još slavila Saturnalije. No, kršćani su počeli pronalaziti jedinstvene načine za slavljenje starih poganskih praznika koji su im bili toliko poznati. Zanimljivo je da se stoljećima darivanje odvijalo oko Svetog Nikole ili početkom siječnja, nakon Silvestrova.

Popularnost božićnog darivanja porasla je nakon pozitivne recepcije pjesme “Noć prije Božića” iz 1823. i romana “Božićna priča” Charlesa Dickensa iz 1843. godine. Do kraja 19. stoljeća Badnjak je postao najčešći datum za darivanje u zapadnoj kulturi.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

 

---

Izvor: jutarnji.hr | Foto: unsplash.com