Udruga Biom: Tetrijeb gluhan nestaje iz Like i Gorskog kotara, a time i Hrvatske

Tetrijeb gluhan, Ptica godine 2023. u Hrvatskoj, prema posljednjim istraživanjima, rapidno iščezava s naših prostora. Izvorno je ova vrsta naseljavala velika prostranstva Gorskog kotara i viših područja Like, no uslijed različitih čimbenika od kojih je sigurno najvažnije globalno zatopljenje te s tim povezano nestajanje odgovarajućih staništa (prvenstveno šume smreke), vrsta se danas održala na mnogo manjem području.

Tokom najnovijih istraživanja 2022. i 2023. godine na području ekološke mreže Gorski kotar i sjeverna Lika nije zabilježen niti jedan znak prisutnosti tetrijeba gluhana. Na području Like vrsta je najnovijim istraživanjima ipak utvrđena, no samo u području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit te na području planine Plješevice u istočnom dijelu Like. Ukupno je na ta dva lokaliteta utvrđen mali broj mužjaka i ukupna je populacija procijenjena na svega 20-40 pjevajućih mužjaka.

Tetrijeb gluhan je stanarica i nastanjuje crnogorične i mješovite crnogorično – listopadne otvorene šume. Pokazatelj je zdravog, starog šumskog ekosustava i visoke bioraznolikosti. U proljeće i ljeto najčešće se nalazi u šumama s umjerenim spojevima krošnji, s mnogo stabala čije se niže grane spuštaju do zemlje, s dobro razvijenim podrastom borovnica i čistinama manjih površina 0,02−0,1 ha. Zimi nastanjuje otvorenije šume i značajan mu dio prehrane čine iglice crnogorice. Rasprostranjenost ove vrste usko je povezana s rasprostranjenošću borovnice koja je važna hrana odraslim pticama, a još važnija njihovim ptićima jer se na njoj zadržavaju različiti beskralješnjaci (osobito ličinke leptira) koji su im najomiljenija hrana.

Ženke i mladi mužjaci su društveni i grupiraju se u mala jata od 10 ili manje jedinki. Odrasli mužjaci su samotni, izuzev kratkog perioda od 3 do 4 tjedna za vrijeme proljeća kada se okupljaju na pjevalištima gdje se mužjak i ženka pare. Nakon toga ženka se sama gnijezdi.

Ova vrsta ptica trebala bi imati brojnost od nekoliko stotina jedinki da bi postigla održivost populacije, te je prema tome vrsta vrlo ugrožena na području cijele Hrvatske i rizik od izumiranja je vrlo visok. Pritom treba imati na umu da je u zadnjem desetljeću nestala i dinarska populacija u Sloveniji.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.