TURIZAM HRVATSKE U DOBA KORONA VIRUSA Pogledajte koje su mjere važeće za sljedeća 3 mjeseca

Prošlo je više od mjesec dana od 25. veljače 2020. godine, dana kada je dijagnosticiran  prvi slučaj oboljelog od korona virusa u Hrvatskoj. U kakvom su stanju jedni od primarno pogođenih sektora –turizam i ugostiteljstvo te koje su mjere namijenjene očuvanju tih sektora, pročitajte u nastavku!

Hrvatska se trenutno bori s epidemijom novo otkrivenog virusa  SARS—CoV-2 koji uzrokuje bolest COVID-19, a za kojeg se smatra da se proširio još u prosincu 2019. godine, prelaskom sa životinje na čovjeka u žarištu, sada već pandemije, na tržnici u kineskom gradu Wuhanu, glavnom gradu pokrajine Hubei.

Dok je broj zaraženih virusom, sada poznatom kao korona virus, rastao u Kini, neizbježno je bilo, da će se, uslijed globalizacijskih procesa, isti virus proširiti i na druge dijelove svijeta, pa se tako počeo primicati i Europi. Neke europske zemlje bilježe velik broj zaraženih, a time nažalost i umrlih od virusa, dok je većina europskih zemalja započela bitku s virusom koristeći razne mjere, pogotovo nakon što je i Svjetska zdravstvena agencija, dana 11. ožujka proglasila pandemiju.

O tome koliko su mjere pojedinih europskih zemalja, a naposljetku i Hrvatske uspješne i efikasne u sprečavanju širenja zaraze korona virusa, trenutno nije lako govoriti s obzirom na to da isto teško mogu procijeniti i svjetski stručnjaci, ali možemo se osvrnuti na ono što često zovemo „sunce i more“, odnosno turizam Hrvatske u doba korone.

Svjetska ekonomija, pa tako i Hrvatska, ne tako davno bile su u porastu i nitko nije ni zamišljao da bi se stvari mogle ubrzo, preokrenuti „naglavačke“. Da turizam čini 20 % BDP-a Hrvatske, upozoravali su i ranije razni stručnjaci, a i sami smo bili svjesni koliko se naša ekonomija oslanja na turističku sezonu, koja bi uvijek značajno napunila državni proračun s kojim je onda lakše i raspolagati.

Značajniji dolazak turista u Hrvatsku najčešće bi započeo s dolaskom proljeća i prvih toplijih dana, a predsezona bi se „zahuktala“ oko Uskrsa. U Hrvatskoj su se proteklih godina konačno počeli vidjeti i pozitivni pokazatelji razvoja novih oblika turizma, kao što je kontinentalni turizam koji je doživljavao revitalizaciju, razgovaralo se o održivom turizmu, agroturizmu, zdravstvenom, pustolovnom ili robinzonskom turizmu rasla je popularnost.

Jednom riječju, turizam u Hrvatskoj postao je jako važna grana, ali u mjesecima koji nam dolaze posvjedočit ćemo tome koliko nam je on stvarno važan te koliko se uistinu oslanjamo na pozitivne učinke turizma u Hrvatskoj.

Prošle godine, u ovo vrijeme strahovalo se od nedostatka radne snage, povećavale su se radne kvota za strane radnike, povećavale su se plaće u turizmu i ugostiteljstvu, dok se trenutno ugostitelji, iznajmljivači, hotelijeri i svi ostali u lancu turističkog i ugostiteljskog sektora pitaju kada će ponovno moći raditi, te s dozom opreza i strepnje gledaju na situaciju koja je nastala u vezi pandemije korona virusa.  Ne zna se kada se može očekivati i kakav je mogući rasplet epidemije ovog virusa u Hrvatskoj te koje će posljedice ona ostaviti na cjelokupno gospodarstvo pa tako i turizam i ugostiteljstvo.

Iako je Vlada RH nedavno donijela mjere kojima nastoji smanjiti posljedice COVID-a 19 na cjelokupno gospodarstvo, neki poslodavci su već počeli otkazivati ugovore o radu, zapošljavanje sezonskih radnika se ni ne spominje, a brojni ugostitelji kažu da su na tako postupanje primorani jer ne uspijevaju pronaći izlaz iz loše financijske situacije.

Iako je prvenstveni cilj u RH trenutno spriječiti širenje zaraze i osigurati da se spriječi scenarij koji proživljava Italija čiji je broj zaraženih premašio onaj zabilježen u Kini, Vlada je kako bi pomogla gospodarstvu i utjecala na sprečavanje daljnjeg otkazivanja ugovora o radu donijela mjere, pa tako i one namijenjene sektoru turizma.

Mjere koje su na snazi od 19. ožujka za sektor turizma su:

-odgoda plaćanja turističke članarine za gospodarske subjekte i privatne iznajmljivače

-odgoda plaćanja turističke pristojbe za privatne iznajmljivače (paušal)

-potpore za programe financiranja obrtnih sredstava i poboljšanja likvidnosti ugroženih gospodarstvenika u turizmu

-odgoda plaćanja naknade za korištenje koncesije na turističkom zemljištu kampovima

Dana 24. ožujka Vlada je donijela novi paket mjera koje se odnose na:

– odgodu javnih davanja (porez na dohodak, porez na dobit, doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje) za poduzetnike u teškoćama

– financiranje 100 % troška neto minimalne plaće, što iznosi 3.350,00 kuna po zaposlenom

– kredite za osiguranje likvidnosti za mikro, male i srednje poduzetnike uz poček od 12 mjeseci i vrlo nisku kamatnu stopu

Od 24. ožujka, poduzetnici mogu poreznoj upravi podnositi zahtjeve za mogućnost odgode plaćanja pojedinih javnih i poreznih davanja te dogovaranje njihove obročne otplate. Neki od uvjeta za to, kako je istaknuo ministar Zdravko Marić je pad prihoda poduzetnika od 20%. Jedan od uvjeta također je da porezni obveznici, čak i ako imaju porezni dug isti uredno otplaćuju.

Sve navedene mjere za sada vrijede tri mjeseca uz mogućnost produživanja za dodatna tri mjeseca.

Poslodavci kojima je odlukom Stožera onemogućen rad na određeno razdoblje automatski su uključeni u te mjere kao i drugi poslodavci koji mogu dokazati negativan utjecaj korona virusa na svoje poslovanje.

Mjere za očuvanje radnih mjesta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje provode se za one subjekte da uspiju dokazati pad prihoda u prvom tromjesečju od 20 % i više uz uvjet da opišu razloge zbog kojih se traži potpora te potkrijepe iste dokazima. Među moguće opise ulaze: nemogućnost novih narudžbi, sirovina i repromaterijala, alata te sama nemogućnost isporuke gotovih proizvoda.

Nakon kraja krize prouzrokovane pandemijom korona virusa, a koja je zadesila ne samo hrvatsko već i europsko gospodarstvo, poreznim obveznicima, svi troškovi čije je plaćanje trenutno odgođeno, neće na naplatu doći odjednom, već će im biti omogućena beskamatna odgoda na 24 rate, poručuju iz Vlade.

Nabrojene mjere, tek su inicijalni set mjera koje će se nadopunjavati i mijenjati u skladu s razvojem situacije oko epidemije korona virusa u Hrvatskoj.

S obzirom na to da je ugostiteljskim objektima ali i drugim poduzetnicima, čiji rad trenutno nije neophodan, zabranjeno poslovanje na 30 dana, nadamo se da će mjere stožera Civilne zaštite i Vlade polučiti uspjeh te da će se poduzetnička kao i turistička aktivnost u Hrvatskoj čim prije ponovno uspostaviti. Malo ohrabrenja dolazi u pogledu otvaranja zatvorenih trgovina prehrambenih proizvoda koje daju vjetar u leđa obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i dr. ponuđačima koji i dalje moraju poštivati sve mjere za sprečavanje virusa.

Turističke zajednice, njih 314 u RH, s 18 ureda Hrvatske turističke zajednice u svijetu, planiraju preustroj i redefiniranje godišnjih planova, a aktivnosti će im se provoditi primarno na društvenim mrežama. Najnovije najave su kako će se turističke zajednice odreći prihoda koje dobivaju od uplata za boravišne pristojbe i to na pola godine te tako olakšati „preživljavanje“ iznajmljivačima.

Situacija u kojoj se našao turistički i ugostiteljski sektor u Hrvatskoj, kao jedan od primarno pogođenih sektora, ukazuje na to da će se posljedično ubrzati pojava i primjena novih tehnologija te novih industrija, a određene industrije opadati te određena radna mjesta nestajati. Teško da će se turizam i ugostiteljstvo moći prilagoditi korištenjem novih tehnologija novonastaloj situaciji, s obzirom na to da su to sektori koji se primarno oslanjaju na izravan kontakt s gostima ili posjetiteljima.

Uzevši u obzir da su trenutno na snazi mjere ograničenja lokalnih migracija, pa se i tako onemogućuje turistička aktivnost ne preostaje nam čekati i vidjeti koje su to nove mjere za spas i očuvanje radnih mjesta u Hrvatskoj, a koje Vlada planira donijeti već sljedeći tjedan.

Tekst: Patricija Dujmović

 

---

Foto: Nino Salkić