TJEDAN PAKLENICE I LOVINCA Majstorska cesta – remek-djelo prirode i starih graditelja

U drugom izdanju serijala “Tjedan destinacija” i ovog ljeta donosimo zanimljive i malo poznate činjenice o bogatoj prirodnoj, kulturnoj i povijesnoj baštini turističkih destinacija Ličko-senjske županije. Treći “Tjedan destinacije” posvećen je Paklenici i Lovincu.

Nakon što smo istražili Nacionalni park Paklenicu i posjetili Apartmane i sobe Matovinović, “Tjedan Paklenice i Lovinca” završavamo pričom o jednoj od najljepših prometnica u Hrvatskoj. Radi se Majstorskoj cesti preko Velebita koja već skoro dva stoljeća očarava putnike svojom ljepotom i umijećem izgradnje.

Kad je i zašto izgrađena?

Majstorska cesta je izgrađena davne 1832. godine na inicijativu Habsburške Monarhije. Namjera bečkog dvora je bila skratiti put do Zadra i Dalmacije, koji je dotada išao Dalmatinom preko Gospića i Gračaca. Novi put preko Velebita trebao je povezati Sveti Rok i Obrovac preko prijevoja Mali Alan i ubrzati poštanski promet i trgovinu.

Josip Kajetan Knežić

Za izgradnju Majstorske ceste zaslužan je Josip Kajetan Knežić, poznati hrvatski vojni graditelj rodom iz Petrinje. Cesta je duga 41 kilometar, a izgradnja je trajala punih jedanaest godina. Nakon planiranja i trasiranja, radovi su počeli tek 1825. godine. Od  1825. do 1827. gradila se 24 km duga dionica od Obrovca do Malog Alana, a od 1827. do 1832. godine 17 km duga lička dionica od Malog Alana do Sv. Roka.

Zlatna pogodba

Majstorska cesta je građena u vrijeme bez strojeva i dinamita, a projektant Knežić nailazio je na brojne probleme. Suradnici su mu govorili da nije moguće probiti žive stijene, a radnici su se često žalili na nemoguće uvjete rada. Legenda kaže da, kad god su mu se radnici žalili da je cestu nemoguće probiti, Knežić bi ih upitao: “Može li kilogram zlata za istu težinu kamena?” Knežić se zamjerio i bečkom dvoru jer su zbog teških uvjeta troškovi gradnje drastično porasli, ali nije odustajao. Unatoč svim poteškoćama, cesta je dovršena i svečano je puštena u promet 4. listopada 1832. godine.

Umijeće starih graditelja

Cesta je dobila naziv Majstorska cesta jer je već tada svima bilo jasno da se radi o iznimno naprednom građevinskom  pothvatu. Majstorska cesta je remek-djelo cestogradnje 19. stoljeća i prva moderna prometnica kojom je Dalmacija spojena s kopnenom Hrvatskom.

Iako su graditelji imali na raspolaganju samo primitivna pomagala svog doba, veoma vješto su probili stijene i precizno projektirali serpentine i izračunali nagibe. Maksimalni nagib Majstorske ceste u vrijeme izgradnje bio je do 5,5 posto, što je u skladu i sa suvremenim propisima za gradnju prometnica. Teški potporni kameni blokovi na nepristupačnim liticama svjedoče o velikom zidarskom i klesarskom umijeću Knežića i njegovih majstora koji su bili redom Ličani i Primorci.

Zaštićeno kulturno dobro

Uz Majstorsku cestu u prošlosti su se nalazile gostionice, prenoćišta, stražarnice i cestarske kuće. Od njih su ostale samo kamene ruševine, no cesta je do danas sačuvala svoj izvorni oblik te je zbog krajobrazne i spomeničke vrijednosti u prosincu 2007. uvrštena na listu zaštićenih dobara Republike Hrvatske.

Tulove grede i Crna Kraljica

Zbog prekrasnog pogleda na planine i more, vožnja Majstorskom cestom je neponovljivo iskustvo.Cesta prolazi preko najjužnijeg dijela Velebita, impresivnih Tulovih greda uz koje  se vežu brojne legende. Narodne priče govore da su se ovdje legli zmajevi iz jaja i da u stijenama žive velebitske vile i Crna kraljica koja putnicima donosi nesreću. Prema Crnoj Kraljici nazvan je planinski prijevoj Kraljičina vrata, na dijelu ceste koji se počinje spuštati prema Svetome Roku i Lici.

Za vrijeme Domovinskog rata Tulove grede su bile crta razgraničenja i oslobođene su netom prije Maslenice. Danas je područje uz Majstorsku cestu djelomično minirano i sa ceste se ne smije skretati, a put tim dijelom prate spomen obilježja na poginule branitelje.

 

 

---

Foto: Wikimedia Commons