Što smo poručili izvanzemaljcima na Zlatnim pločama Voyagera?

Tena Brnad

Ako neki inteligentan oblik života presretne svemirske letjelice Voyager 1 ili 2, ako imaju razvijen osjet vida, te ako uspiju dekodirati priložene upute, ovih 116 fotografija su sve što će znati o našoj vrsti i našem planetu, koji bi do onda mogli već odavno nestati.


Kada su Voyager 1 i Voyager 2 lansirani u svemir 1977. njihova je misija bila istraživati vanjski dio Solarnog sustava, što su i činili tijekom slijedećih desetak godina.

S računalima koji su tisuću puta slabiji od mobitela u vašem džepu, dvije svemirske letjelice poslale su doma nevjerojatnu količinu slika i informacija o četiri plinovita diva – Jupiteru, Saturnu, Uranu i Neptunu.

Nakon što je ta misija obavljena, Voyageri su nastavili let prema međuzvjezdanom svemiru, nakon što su od jupiterovog gravitacijskog bunara dobili dovoljan zalet da se oslobode privlačne sile Sunca. S obzirom da će letjelice još dugo putovati, mogle bi nositi poruku od svog tvorca, zaključili su NASA-ini znanstvenici.

Voyager tim zatražio je od znanstvenika Carla Sagana ka složi poruku. Saganov komitet izabrao je bakrenu fonografsku LP ploču kao medij i za šest tjedana producirali su Zlatnu ploču – kolekciju zvukova i slika koja će vjerojatno trajati duže od svih ljudskih artefakata na Zemlji.

Ploče su postavljene na vanjskim stranama Voyagera 1 i 2, i zaštićene aluminijskom sandukom. Na poklopcu sanduka ugravirani su simboli koji objašnjavaju kako dekodirati ploču.

Svaka Zlatna ploča sadrži:
– 116 slika u analognom obliku koje opisuju domete znanosti, ljudsku anatomiju, ljudska dostignuća i zemaljski okoliš. (Na videu su sve slike u boji, ali na pločama su sve osim njih 20 crno-bijele)
– Izgovorene pozdrave na preko 50 jezika
– kompilaciju zvukova sa Zemlje
– gotovo 90 minuta glazbe iz raznih dijelova svijeta. Primjetan je izostanak Beatlesa, koji su htjeli dati svoju ‘Here comes the Sun‘, ali nisu mogli dobiti dozvolu od izdavača.
– poruku ondašnjeg predsjednika Sjedinjenih američkih Država, Jimmya Cartera.

Gdje su sada?
Koliko to god nevjerojatno zvučalo i Voyager 1 i Voyager 2 još uvijek komuniciraju sa Zemljom. Očekuje se da će ostati bez struje tijekom sljedećeg desetljeća. Na taj je način NASA saznala da je Voyager 1 postao prva svemirska letjelica koja je 2012. godine ušla u međuzvjezdani svemir, kada je detektirao plazmu visoke gustoće koja je karakteristična za svemir iza heliosfere (mjehura solarnog vjetra kojeg stvara Sunce).

Voyager 2 trenutno putuje kroz vanjske slojeve heliosfere. Kreće se južno u odnosu na zemljinu orbitu, dok se Voyager 1 kreće sjeverno. Za preko 40.000 godina proći će bliže drugoj zvijezdi nego što su našem Suncu.

Ostali putnici
Još tri svemirska broda jure prema međuzvjezdanom prostoru. Pioneer 10 i Pioneer 11 je NASA lansirala 1972. i 1973. godine, i u međuvremenu je izgubila kontakt s obojicom. Oni ne putuju brzo poput Voyagera, ali će na kraju isto ući u međuzvjezdani prostor.

I oni nose poruku za vanzemaljce, na pozlaćenim aluminijskim pločama veličine 15 x 23 centimetra, koje su isto dizanjirali Sagan i njegov tim koji je radio i za Voyager misije pet godina kasnije.

pioneer10-plaque

Poput Zlatnih ploča, i ove ploče prikazuju mapu pulsara, koriste vodik kako bi definirale binarne jedinice, i opisuju ljude. NASA se suočila s kritikama zbog golotinje ljudskih likova.

Peta sonda koja će izaći iz našeg Sunčevog sustava je New Horizons, svemirska letjelica koja je nedavno projurila pored Plutona. Kreće se otprilike u istome smjeru kao i Voyager 2, ali s obzirom da je lansirana tek 2006. još je dosta iza njega. Vjerojatno neće doseći međuzvjezdani prostor još 30 godina.

New Horizons je poslan u svemir bez ikakvih poruka, ali još nije prekasno dodati neku. Grupa pod vodstvom Jona Lomberga, člana saganovog tima zaduženog za Zlatnu ploču, pokušava uvjeriti NASA-u da uploada crowdsourceanu poruku na sondu u slučaju da na nju naiđe neki inteligentni život.

Memorijski sustav New horizonsa sličan je flash driveu, te neće biti dugotrajan poput bakrenih ploče na Voyagerima.

“Najkonzervativnije procjene su nekoliko desetljeća. Drugi pak fizičari i inžinjeri vjeruju kako bi poruka mogla trajati stoljećima ili čak tisućljećma”, tvrdi se na web stranici inicijative za slanje poruke.

“Druga nepoznanica je napredna tehnologija koju posjeduje potencijalna vanzemaljska kultura koja bi pronašla letjelicu. Možda bi imali način kako pročitati zastarjelu memoriju, a koji mi još ne možemo niti zamisliti”.


 

Tekst: net.hr
Foto: Wikimedia Commons

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u