Predsjednica želi ponovo uvesti vojni rok

Tamara Hodak

vojni rok

Vojni rok – Predsjednica RH inicirat će povratak redovne vojne obuke. Otkako je 2007. u vojarne otišla zadnja generacija hrvatskih ročnika na 6-mjesečno služenje vojnog roka, nisu u struci prestajale rasprave o potrebi vraćanja obaveznog vojnog roka.


Kada je u izbornoj kampanji Kolinda Grabar-Kitarović rekla da se ne smijemo igrati s nacionalnom sigurnošću te da treba vratiti obvezni vojni rok u nekom obliku – bio je to jasan signal da će i Hrvatska promisliti o vraćanju obavezne vojne obuke. Činjenica je da sve više europskih, pa i država članica NATO-a razmišlja da se ponovo uvede obavezni vojni rok.

Strah od nove krize

Uzrok je pogoršanje sigurnosne situacije zbog islamskog terorizma, kao i jačanja hladnoratovskog sukoba Zapada i Rusije zbog krize i rata u Ukrajini. No ovdje je riječ i o strahu država da je nova kriza uzdrmala i dosad neupitni sustav kolektivne sigurnosti NATO-a, gdje više ne vlada uvjerenje da će sve članice krenuti u rat bude li, primjerice, Rusija napala neku malu zemlju Baltika. Strah je najveći upravo tamo pa je prije mjesec dana Litva odlučila vratiti obavezni vojni rok, privremeno na 5 godina. Aktualna hrvatska vlada, međutim, uopće ne razmišlja o tim promjenama u vojnom sustavu. U MORH-u podsjećaju da ni u jednom strateškom dokumentu nije predviđen povratak ročne vojske. Naprotiv, u Banskim dvorima s podsmijehom komentiraju ideju predsjednice i vrhovne zapovjednice K. Grabar-Kitarović jer je ročna vojska svojedobno u RH i ukinuta “u skladu sa standardom NATO-a”. On, naime, njeguje profesionalne vojske, naročito sastavnice koje odlaze u misije u svijetu.

Taj argument više i nije najtočniji jer, da se i vrati obvezni vojni rok, RH, naravno zadržava i svoju profesionalnu vojsku. Činjenica je da su se stvari od 2007. uvelike promijenile i da se pokazuje kako je 15 do 16 tisuća profesionalnih vojnika Hrvatskoj premalo. Pogotovu što nisu ni vrhunski opremljeni kako je planirano. U MORH-u tu “rupu” u nacionalnoj sigurnosti pokušavaju zakrpati vraćanjem pričuve, no radi se tek o dvije tisuće rezervista, kojima još nije podijeljena oprema niti su počeli s obukom “prisjećanja na vojsku i oružje”. Na Pantovčaku planiraju inicirati vraćanje vojnog roka. Predsjednica razmišlja o tromjesečnom služenju roka, a vojnici bi primali plaću. No na Pantovčaku su svjesni da od tog plana nema ništa dok je ove vlade.

Godinama čekaju red

– Ne uspijevamo se dogovoriti s Milanovićem i o manjim stvarima, a kamoli o ovako važnim promjenama – potvrđuje izvor s Pantovčaka. Kod ljudi zaduženih za pitanja nacionalne sigurnosti prevladava stav da baš nedostatak obučenog ljudstva predstavlja istinsku prijetnju nacionalnoj sigurnosti. I u susjedstvu iste dvojbe. U BiH, a naročito u Srbiji, gdje ankete pokazuju da su za vraćanje vojnog roka skoro dvije trećine građana. U međuvremenu Srbija je odlučila povećati broj dobrovoljaca koji žele služiti vojni rok. Tako će ubuduće 3000 mladića i djevojaka godišnje prolaziti šestomjesečnu vojnu obuku.

U Hrvatskoj se vrlo velik broj mladića i djevojaka javlja za dragovoljno služenje vojske, no čekaju i po nekoliko godina da dođu na red za obuku. U 2012. dragovoljni vojni rok završila su 662 kandidata, 2013. 751, a prošle godine 732 ročnika.

Oni odlaze na obuku koja traje 8 tjedana, a potom velik dio njih uđe u obzir i za potpis profesionalnog ugovora. U zadnje tri godine tako je u vojni sustav primljeno 1375 vojnika. Vojni proračun (4,4 mlrd. kuna) nije dovoljan da se poveća broj dragovoljaca. Šteta jer bi se tako sigurnosna “rupa” zbog manjka obučenih ljudi mogla elegantno i brzo smanjiti.

Spas je bila mobilizacija 285.000 vojnika

Koliko je za Hrvatsku bilo važno imati obučene građane, dokazuje Domovinski rat. U jesen 1991. godine mobilizacijom 285.000 vojnika i stvaranjem 77 brigada uspostavljen je strateški preokret i zaustavljena agresija. Bez obavezne obuke novih generacija, sa samo 16.000 profesionalnih vojnika, Hrvatskoj to danas teško da bi uspjelo. U Europi je 14 država zadržalo obavezno služenje vojnog roka, više od 20 ukinulo. Različiti su modeli, od Danske (4 mjeseca) preko Austrije (6) do Norveške koja propisuje obvezu za mladiće, ali i žene od 19 mjeseci. Obuka zapravo traje 6 mjeseci, a manje od trećine obveznika i dođe u priliku provesti je.

Tekst: vecernji.hr

Foto: www.hrvatski-vojnik.hr

Pogledajte spektakularan video kanjona rijeke Like!

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u