Pismenost u svijetu i Hrvatskoj

Kao izraz čovjekove potrebe da zabilježi stvarnost koja ga okružuje, pismo je oduvijek bilo osnovno obilježje svake civilizacije.

Premda se starost pisanih izvora procjenjuje na više od pet tisuća godina, zapanjujući je podatak da u svijetu trenutno ima oko 774 milijuna nepismenih osoba ili 16 % stanovništva starijeg od 15 godina, što znači da je svaka deveta osoba nepismena.

Iako svaka zemlja ima svoj kriterij definicije pismenosti, općenito je prihvaćeno da se pod pojmom pismenosti podrazumijeva umijeće čitanja i pisanja.

Najviše nepismenih je u Indiji, 28 milijuna. Trenutno 57 milijuna djece ne ide u školu. Od ukupnog broja nepismenih dvije trećine čine mlade djevojke i žene iz nerazvijenih zemalja: Indije, Pakistana, Etiopije, Bangladeša, Tanzanije. Najmanja stopa pismenosti je u Maliju i Burkini Faso, oko 23 % .

U Hrvatskoj, prema zadnjem popisu iz 2011. godine, Hrvatski državni zavod za statistiku zabilježio je 0,8 % nepismenog stanovništva, što je brojka od oko trideset tisuća osoba starijih od 10 godina. To je znatan pomak u odnosu na 1953. godinu, kada je nepismenost u Hrvatskoj iznosila 16,3 %. Najviše nepismenih je u dobi iznad 60 godina, a žene čine 82 % nepismenih osoba u odnosu na ukupan broj nepismenih.

Godine 1967. UNESCO je utemeljio Svjetski dan pismenosti koji se obilježava 8. rujna s ciljem da se što većem broju djece omogući pohađanje osnovne škole, kao i opismenjavanje odraslih osoba. Taj dan je prilika da se upozori na nepismenost kao globalni problem jer pisana je riječ oduvijek povezivala ljude iz prošlog, sadašnjeg i budućeg vremena u jedinstveno čovječanstvo.

---

Tekst: nova-akropola
Foto: nova-akropola / wvi.org