Pad izvoza drvoprerađivača u pola godine produbio se sa 7,5 na 17,5%

Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske u ovoj je godini u znaku pada vrijednosti i izvoza i uvoza, a potvrđuju to i najnoviji podaci. U prvih devet mjeseci izvoz robe u novčanom je iskazu pao četiri posto, a uvoz za nešto većih 4,1 posto.

Uz detaljnu sliku za prva tri tromjesečja državni statističari objavili su i preliminarne podatke zaključno s krajem listopada, a oni upućuju na dodatno ubrzanje pada. Na strani izvoza u 10 mjeseci ostvarenih 19 milijardi eura znači neznatno produbljavanje pada, s 4 na 4,1 posto, dok vrijednost uvoza od 33,2 milijarde eura znači ubrzanje međugodišnjeg pada na 4,8 posto.

“Na tragu njemačkih slabosti, u drugoj polovici godine očekujemo daljnji snažan pad robnog izvoza hrvatskih industrijskih tvrtki, oko 12 posto na razini cijele 2023.”, ističe u najnovijem tjednom komentaru glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić. Naročito su, kaže, pogođeni hrvatski izvoz drvne industrije, energenata, poljoprivrednih kultura, metalnih proizvoda te električne opreme.

U vrijednosti izvoza drvne industrije to se očituje u sve izraženijem padu u odnosu na usporedive lanjske brojke. Drvoprerađivački sektor (bez industrije namještaja) još krajem prvog kvartala izvozom je bio na “minus” 7,5 posto, sredinom godine pad se produbio na 13,7, a krajem rujna na 17,4 posto (760 naspram 920 milijuna eura).

Iako je istodobno uvoz u tom sektoru zabilježio znatno manji pad, drvna industrija i dalje je jedna od ne baš brojnih djelatnosti u kojima Hrvatska bilježi suficit (uvoz je s krajem rujna bio na nepunih 400 milijuna eura).

Cijeli članak pročitajte OVDJE.