Scena

Narodni običaji u Lici na Veliku subotu: Bojanje jaja i umivanje u vodi sa cvijećem

Na Veliku subota, dan prije Uskrsa, narodni običaji bili su slični onima na Veliki petak. Dan Isusova počinka u grobu bio je posvećen molitvi i tišini. Na Veliku subotu radili su se samo kućni poslovi i nije se išlo na polje, a u prošlosti se na ovaj dan i postilo.


Umivanje u vodi s cvijećem

Diljem Hrvatske, pa tako i u Lici, na Veliku subotu raširen je bio jedan lijepi običaj umivanja vodom u koju je dodano svježe ubrano cvijeće i bilje. Na prvoj jutarnjoj misi razvezivala su se crkvena zvona koja su na Veliki četvrtak i Veliki petak bila zavezana. Dok se zrakom razlijegala zvonjava, i stari i mladi su hrlili umiti se u vodi s proljetnim cvijećem vjerujući da će im to donijeti zdravlje i ljepotu. Prema narodnom vjerovanju, umivanje je bilo djelotvorno samo dok zvona zvone .

U Lici su se u vodu najčešće stavljale tri biljke – drijenak, ljubičice i bršljan. O moći ovih biljaka govore i narodne uzrečice. Naši stari znali su reći da je netko „zdrav k’o dren“, da je djevojka „lipa k’o fijolica (ljubica)“ ili da dijete „treperi i raste „k’o bršljan“. Običaj umivanja u vodi sa cvijećem prakticirao se i na Cvjetnu nedjelju.

Bojanje jaja

U iščekivanju uskrsa, domaćice su obavljale posljednje pripreme za taj veliki blagdan. Hranu koja će se blagovati na Uskrs slagale su u košaricu koju su taj dan ili u nedjelju ujutro nosile u crkvu na blagoslov. Važan dio uskrsne košarice bile su šarene pisanice kojima su se djeca posebno radovala. Dok nije bilo umjetnih boja za jaja, jaja su se bojila, ili kako su govorili stari Ličani šarala, uz pomoć prirodnih tvari.

Za šaranje jaja bio je potreban lijevak od tankog lima (pisak), pčelinji vosak i triščica – kora brazilskog drveta koja kuhana u vodi daje crvenu boju. Komadi voska stavljali su se u pisak i zagrijavali iznad plamena na ognjištu. Tekućim voskom se šaralo po ljusci jajeta, nakon čega se jaje kuhalo s triščicom koja daje crvenu boju.

Nakon Drugog svjetskog rata nije bilo triščice pa su se šarana jaja kuhala u kori crvenog luka i tako se dobivala crveno-smeđa boja. Za bojanje jaja koristio se i korijen biljke broć. Na nekim mjestima u Lici postojao je neobični običaj stavljanja kuhanog jajeta u mravinjak kako bi mravi kiselinom napravili šare na jajetu. Nakon bojanja jaja su su laštila komadićem slanine da dobiju sjaj.

 

zvori: Mara  Hećimović-Seselja, Tradicijski život i kultura ličkoga sela Ivčević Kosa, Zagreb, 1985.

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara


Foto: screenshot

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close