Narodni običaji u Lici na Veliki petak: “Koliko se popije vina, toliko krvi uđe u tijelo”

Danas je Veliki petak, dan žalosti na koji se kršćani prisjećaju Isusove muke i smrti.

U hrvatskoj tradiciji s Velikim petkom povezani su brojni narodni običaji, a neki od njih očuvali su se sve do danas. Slično kao i u ostatku Hrvatske, u Lici, Gackoj i Krbavi na Veliki petak se strogo postilo, a koji su se još običaji poštovali, otkrijte u nastavku.

Kruh i vino 

Na Veliki petak crkva propisuje post i nemrs, što znači da se smije jednom dnevno do sita najesti i da se ne smije jesti meso. Ličani nisu jeli meso za vrijeme cijele korizme, a popustiti iskušenju mesnog jela smatralo se velikom sramotom.

Na Veliki petak za doručak se najčešće pio samo rasol – tekućina od kiselog kupusa. Glavni obrok konzumirao se oko podneva, a sastojao se od korice kruha i čaše vina. Najvažnije piće na Veliki petak bilo je crno vino. Kroz cijeli dan pilo se dosta crnog vina jer se vjerovalo da “koliko se popije vina na taj dan, toliko krvi uđe u tijelo”.

Osim kruha i vina, u Lici se na Veliki petak jelo i divlje zelje, kuhani grah začinjen uljem i sušena riba.

Zabrana rada na zemlji

Veliki petak bio je dan posvećen molitvi i tišini. Crkvena zvona bila su zavezana i nisu se smjeli raditi teški i bučni poslovi. Prijepodne se išlo na Kalvariju, a poslijepodne pripremala kuća za Uskrs.

Dok su kućni poslovi bili dozvoljeni, rad na zemlji bio je strogo zabranjen. Zemlja se nije smjela ni dodirnuti nekim oštrim predmetom jer se vjerovalo da se u njoj nalazi Isusovo tijelo. Uz zabranu rada na zemlji postojalo je nekoliko iznimki. Bilo je dopušteno pomoći drugome, učiniti dobro djelo i preorati zemlju siromašnoj obitelji koja nema svoje volove.

Druga iznimka je povezana s najpoznatijom ličkom namirnicom. Na Veliki petak ponegdje je bilo dopušteno posaditi krumpir na ranije uzoranu zemlju jer, kako kaže jedno narodno vjerovanje, najkrupniji i najbolji krumpir izraste kad je posađen na Veliki petak.

 

 

---

Foto: pixabay