LIČKE PRIČE Ivan Starčević: “Ljubav prema tradiciji, folkloru i običajima rodila se još od malih nogu”

Kad uočite naslov i uz njega fotografiju, nije teško za pretpostaviti da je današnja Lička priča ispunjena tradicijom, pjesmom, mladim ljudima i Likom.

Zovem se Ivan Starčević, rođen sam 05. ožujka 1998. godine u Gospiću. Do svoje pete godine živio sam s roditeljima, sestrom i prabakom u malom selu Kalinovača u Donjem Pazarištu, nakon čega smo se preselili u Gospić zbog posla i školovanja. U Gospiću sam završio osnovnu i srednju školu – smjer ekonomist. Trenutno sam zaposlen u Velebit Toursu u Gospiću.

I onda kreće ono zbog čega je dio naših priča. Ljubav prema tradiciji i folkloru.

Ljubav prema tradiciji, folkloru i običajima rodila se još od malih nogu. Najviše svog slobodnog vremena provodio sam sa bakom i djedom slušajući razne priče iz mladosti njih i mještana našeg sela što sam sve upijao i ostalo mi je u dobrom sjećanju. Otac mi je svirač harmonike, a moj djed je vrsni svirač i pjevač, nekada, također i izrađivač tambure – dangubice. Kao mali, slušajući njegovu svirku počeo sam se više interesirati, ispitivati ga o pjesmama nakon čega mi je on kupio moju prvu tamburu na placi u Gospiću i tako je sve počelo. Kada sam bio 5. razred osnovne škole, kroz školu je prošla obavijest da će nastavnica Antonija Rosandić, koja je bila učiteljica mojoj sestri u PŠ Kalinovača, voditi folklornu skupinu kao izvannastavnu aktivnost. Upisao sam se i krenuo te bio aktivan član do završetka svog osnovnoškolskog obrazovanja nakon čega sam, na nagovor nastavnice Antonije prešao u folklorni ansambl „Dr. Ante Starčević“ u Pučko otvoreno učilište. Tadašnja voditeljica Maja Rukavina, prepoznala je moj entuzijazam i zanimanje za folklornu tradiciju te sam pet godina bio aktivan član.

Nekoliko je godina bio voditelj pjevanja u HKUD-u „Perušić“, a danas je voditelj i tajnik Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Široka Kula.

Voditelj i tajnik sam HKUD „Široka Kula“ četiri godine, a surađujem i sa HKUD-om „Vrilo“ Lovinac.

Ivan se posvetio folkloru, posvetio se sebi na tom području te pohađao (i pohađa) razne seminare.

Stručno sam se usavršavao na raznim seminarima i radionicama koje su vodili eminentni stručnjaci za pojedina područja i to: seminar dinarske zone u Otočcu pod vodstvom dr. sc. Joška Ćalete i prof. Vidoslava Bagura, radionica sviranja tambure dangubice u Otočcu, pod vodstvom prof. Darka Kranjčevića, seminar o scenskoj primjeni narodnih nošnji u organizaciji Posudionice i radionice narodnih nošnji u Zagrebu, seminar pjesama i plesova Like i Korduna pod vodstvom Nikole Kramara, radionica vokalne tradicijske glazbe zadarskog područja pod vodstvom dr.sc. Joška Ćalete i ansambla Harmonija disonance, škola hrvatskog folklora u organizaciji Hrvatske Matice Iseljenika u Koprivnici, panonska zona, škola hrvatskog folklora u organizaciji Hrvatske Matice Iseljenika u Koprivnici, dinarska zona

U vezi usavršavanja i neprestanog “kopanja” po povijesti, Ivan kaže:

Kao voditelj jednog izvornog društva, vrlo je važno poznavati narodnu nošnju svoga kraja i tradicijsko zanatstvo naših starih. Imao sam sreću što sam naišao na krug mladih ljudi koji su članovi moga društva i koji imaju zajedničke interese. Krenuli smo u istraživanje narodnih nošnji i sakupili veliki broj starih dijelova narodne nošnje i dosta eksponata tradicijskog tekstilstva i starih predmeta. Moj prijatelj Ivan Delač i ja, održali smo izložbu ličkih torbi i starih predmeta pod nazivom „Lička torba i narodno blago Like“ u Perušiću 2017. godine.

Sve što pronalazi, sve što sazna, on i zapisuje…

Trudim se svaki dašak tradicije zabilježiti i zapisati, dok su još živi ljudi koji mogu svjedočiti o nekom prošlom vremenu i načinu života.

U vezi samog kulturno-umjetničkog društva Široka Kula, Ivan kaže:

Svi znamo koliku bol i patnju je mjesto Široka Kula doživjelo kroz svoju burnu prošlost. U prosincu 2013. godine dogodilo se nešto zaista lijepo. Osnovano je Hrvatsko kulturno-umjetničkog društva „Široka Kula“. Osnivačka skupština sa nekolicinom entuzijasta održana je u PŠ Široka Kula. Za predsjednicu društva izabrana je Mandica Rukavina koja je predsjednica i danas.

S kojim ciljem je osnovano te u koliko sekcija djeluje i koliko često, sugovornik dalje govori:

Društvo je osnovano sa ciljem očuvanja od zaborava tradicijske baštine Like, promocijom imena Široke Kule u nekom novom, pozitivnom svjetlu i povezivanjem svih Kuljana raseljenih diljem svijeta. Društvo trenutno broji oko 65 članova raspoređenih u nekoliko sekcija: folklorna sekcija u sklopu koje su i muška i ženska pjevačka skupina – voditelj Ivan Starčević, dječja folklorna skupina – voditeljica Silvija Nikšić, dramska sekcija – voditelj Nikica Šušić, etno radionica – voditeljica Nikolina Golić. Društvo održava probe dva puta tjedno, a prema potrebi i češće, u PŠ Široka Kula zbog čega se i ovom prilikom od srca zahvaljujem ravnatelju OŠ „Dr. Franje Tuđmana“ Lički Osik, te gradonačelniku Grada Gospića Karlu Starčeviću. Sastav društva je mješoviti, a ono što me posebno veseli je mladost koja se sve više pridružuje radu Društva što zajedno čini jednu veliku i složnu folklornu obitelj.

Ne usavršava se samo on kao voditelj, nego i ostali članovi…

Članovi društva sudjeluju na raznim seminarima i radionicama te tako upotpunjuju svoje znanje i šire prijateljstva sa drugim folklornim skupinama.

Ivan dalje ponosno o svom društvu govori:

Najviše financijskih sredstava uložili smo u izradu narodnih nošnji koje i dalje izrađujemo i obnavljamo prema starim primjercima od članova društva i u suradnji sa Muzejom Like u Gospiću. Repertoar koji društvo izvodi rezultat je sjećanja iz mladosti starijih članova, stare snimke koje društvo posjeduje, snimke i zabilješke iz Instituta za etnologiju i folkloristiku te vlastita terenska istraživanja koje provode pojedini članovi društva. Od običaja koje je društvo scenski obradilo i izvelo istaknut ćemo žetvene običaje, čijanje perja, čupanje vune, darivanje vode uoči silvestrove, zbora na blagdan Sv. Mateja, vukarenje, komušanje kukuruza, prikaz običaja pod nazivom „Moba“, čobanske igre… Društvo je postavilo i izvelo pjesme i plesove Korduna i Slavonije. Organizatori smo svake godine, od osnutka, godišnjeg koncerta koji je presjek scenskih prikaza, koreografija i igrokaza koje društvo uvježbava kroz tekuću godinu te pred sam kraj godine prikažu lokalnoj zajednici kroz cjelovečernji program. Dvije godine za redom organizirali smo večer folklora u Širokoj Kuli na kojima su sudjelovale gostujuće skupine. Naša muška pjevačka skupina održala je svoj samostalan pjevački koncert u srpnju 2019. godine gdje je ugostila muške skupine koje njeguju istu vokalnu građu, a u sklopu tog koncerta održana je i izložba originalnih ličkih torbi članova HKUD-a. Naše Društvo sudjelovalo je na nizu manifestacija i smotri, a ovu kalendarsku godinu zaključiti ćemo sa 37 javnih predstavljanja društva.

Neki od važnijih nastupa društva u tih šest godina su sljedeći…

Večer slunjskog bećarca u Slunju gdje je muška pjevačka skupina osvojila drugo mjesto, Lička večer u Virovitici, „Obnavljamo baštinu“ manifestacija obnovljenih narodnih nošnji u Trnjanima gdje smo osvojili pohvalnicu za uspješnu rekonstrukciju četiri narodne nošnje, izbor najljepše djevojke i najoriginalnije muške narodne nošnje u sklopu 19. Smotre folklora u Otočcu gdje je naš član Ivan Delač osvojio prvo mjesto za najoriginalniju narodnu nošnju. Advent u Zagrebu 2018. godine, hodočašće Sv. Anti Pustinjaku u mjesto Stara Rijeka u Bosni i Hercegovini, sudjelovanje u HRT-ovoj emisiji „Dobro jutro Hrvatska“, županijska dječja smotra folklora u Gospiću, smotra malih vokalnih sastava Like, Otočac, smotra izvornog folklora karlovačke županije „Igra kolo“, Ogulin, izbor najljepše djevojke i najoriginalnije muške narodne nošnje u sklopu 20. smotre folklora u Otočcu gdje je naša članica Karolina Jurčević osvojila prvo mjesto za najljepšu djevojku, Festival pučkih marijanskih pjesama u Bačkom Monoštru u Vojvodini kod kulturnog društva Hrvata „Bodrog“ Smotra folklora dani miholjskog ljeta u mjestu Lug Brankovići u općini Žepče, Bosna i Hercegovina, Državna smotra izvornog hrvatskog folklora 54. Vinkovačke jeseni, Vinkovci, Državna smotra muških pjevačkih skupina, Ivanić Grad…

Sljedeći nastupi društva su državna smotra muških pjevačkih skupina u Ivanić Gradu 16. studenog, godišnji koncert u Pučkom otvorenom učilištu 30. studenog, Advent u Zagrebu, 07. prosinca., nastavlja Ivan te za kraj razgovora kaže:

Moja najveća motivacija kao voditelju je vidjeti da moji članovi uživaju u probama i druženjima, da od srca pjevaju, plešu, ljubomorno čuvaju svoje i predstavljaju Široku Kulu, a što se tiče mojih osobnih planova za budućnost, moja želja je biti etnolog. Iako, vrijeme prolazi, ali nikad nije kasno.

Što nama preostaje, nego poželjeti im sreću u ostvarenju svih planova i završiti ovu današnju priču, a kako drugačije, kad je folklor u pitanju, nego s pjesmom.

 

 

---

Foto: Privatna zbirka