Zdravlje

Je li umjetni zaslađivač aspartam opasan po naše zdravlje?

Kako Pepsi više ne koristi aspartam u svojim proizvodima na tržištu Amerike, a drugdje na svijetu još uvijek da, nameće se pitanje, da li je umjetni zaslađivač aspartam opasan za naše zdravlje.


Aspartam se koristi već trideset godina u gaziranim pićima, žvakačim gumama i lijekovima. Regulatori hrane kažu da je to najsigurniji i najtestiraniji umjetni zaslađivač. Ali kritičari upozoravaju da može uzrokovati zdravstvene probleme kao tumor na mozgu i karcinom.

Niti jedan sastojak hrane nije tako podijelio mišljenja kao umjetni zaslađivač aspartam. Ima ga u više od 6 tisuća proizvoda širom svijeta, a taj dodatak prehrani konzumiralo je stotine milijuna ljudi kroz proteklih trideset godina, u gaziranim pićima, niskokaloričnim jogurtima, žvakačim gumama i lijekovima.

Tvrde da je povezan s bolestima

Osobe zadužene za regulaciju propisa o hrani tvrde da je to najtestiraniji i dokazano najsigurniji umjetni zaslađivač na svijetu. Ali kritičari, osobito oni u Americi, ne slažu se sa time. Oni tvrde da imaju neoboriv dokaz koji povezuje aspartam sa cijelim nizom bolesti kao što su glavobolja, zamagljeni pogled, depresija, napadi, urođene mane i čak tumori na mozgu i karcinom.

Prošli mjesec rasprava o aspartamu došla je do točke ključanja kada je Pepsi objavio da izbacuje aspartam iz svojih dijetnih pića u Americi.

Kompanija Pepsi inzistira da ne izbacuje aspartam iz zdravstvenih razloga  te će se  zato još uvijek upotrebljavati u pićima koje prodaju u Evropi i drugdje na svijetu.

Kompanija tvrdi da je odluka donesena iz komercijalnih razloga, i da izlazi u susret strahu konzumenata od umjetnog zaslađivača. Prisustvo aspartama navodno je rezultiralo padom prodaje od 5 posto godišnje u Americi. Zbog toga je Pepsi zamijenila aspartam drugim zaslađivačem, zvanim sukraloza.

Povučen pa opet odobren

Seth Kaufman, podpredsjednik Pepsija kaže da je aspartam glavni razlog što potrošači ne piju dijetalna pića. Ovaj korak je zadnji zaokret u toj sagi koja traje već četrdesetak godina, otkad je aspartam dobijen u laboratorijima.

Mišljenja su bila oprečna već od početka. U SAD-u je odobren 1974. godine, pa onda povučen godinu dana kasnije nakon što je  zakonodavcima dostavljen popis nedostataka u sigurnosnim ocjenama, a u obzir su uzeti i oni traljavi i slabo nadzirani pokusi.

Istraživačima je trebalo šest godina legalne bitke prije nego li je aspartam konačno nanovo odobren 1981. godine. Sve od tada oponenti su uporni u zahtjevima da uzrokuje zdravstvene probleme. Do 1984. istraženo je puno priča o glavoboljama i promjenama raspoloženja potrošača u Američkom centru za prevenciju i kontrolu bolesti. Aspartam je dobio ocjenu potpune neštetnosti za zdravlje, no priča se i dalje nastavila.

Lažni e-mailovi

Dolaskom interneta u devedesetima stvorio se cijeli tsunami anti aspartam priča. Godine 1999. niknule su internetske stranice i lažni e-mailovi o povezanosti multiple skleroze i lupusa s uzimanjem aspartama, tvrdeći i da aspartam izaziva sljepoću, spazme, probadajuću bol, glavobolje, depresiju, anksioznost, gubitak memorije ili urođene mane.

Danas, internetske stranice npr. aspartamekills.com ili sweetpoison.com promoviraju njegovu moguću opasnost.

Neki sudionici antiaspartam kampanje su posve sigurno ekscentrici, drugi su umjereniji, ukazujući da znanstvene studije sugeriraju moguće zdravstvene probleme i upućujući pitanja vladinim ekspertima koji su dali aspartamu zeleno svjetlo.

Odluka kompanije Pepsi je zabrinula mnoge znanstvenike i dijetetičare, a koji kažu da postoji čvrst dokaz da je aspartam siguran i kudikamo zdraviji nego šećer, ili  tzv. “prirodni” zaslađivači koji uzrokuju pretilost koja onda povećava šanse obolijevanja od srčanih bolesti, dijabetesa i raka. Tko je u pravu? Koje su alternative?

Što je aspartam?

Aspartam je sintetetički zaslađivač, 200 puta slađi od šećera koji sadrži vrlo malo kalorija. Poznat je pod nazivom E951 ili kao brand name NutraSweet i Canderel. Načinjen je od dvije kemikalije dobijene prirodnim putem, aspartanska kiselina i fenilalanin. Oba sastojka su aminokiseline, one koje grade proteine i nalaze se u hrani kao što je meso, mlijeko i žitarice.

Tko ga je izumio?

Pronašao ga je posve slučajno 1965. godine James Schlatter, kemičar u američkoj farmaceutskoj kompaniji koja je danas dio Pfizera. On je radio u svom laboratoriju na novom lijeku za čir kad je zamiješao dvije aminokiseline. Nakon što je slučajno prolio tekućinu po rukama, polizao je svoj prst i ustanovio da je sladak.

Kako ga probavljamo?

U našem želucu, aspartam se lomi u dvije komponenete, aspartanska kiselina i fenilalanin. Oba se sastojka prirodno nalaze u hrani, kaže Catherine Collins, dijetetičarka sa St. George’s Hospital u Londonu. Ona inzistira na tome da su obe komponente bezopasne. Collins tvrdi da naše tijelo ne može prepoznati da li su proizvodi došli od komada šunke ili piletine, nema razlike.

U pićima se koristi takva minimalna količina aspartama, obično manje od 0.2 g po limenki pa postoje samo tragovi u organizmu. Čaša mlijeka ima šest puta više fenilalanina i trinaest puta više aspartanske kiseline nego limenka npr. dijetne coca-cole.

Kada se aspartam probavlja, on oslobađa methanol, alkohol koji je toksičan ali samo u visokim dozama. On se trenutno razgrađuje u probavnom traktu. Metanola ima isto tako u crijevima kada jedemo prirodnu hranu. Banana ima puno više metanola nego limenka dijetne kole.

Ima li barem jedan dokazan rizik?

Prema ogromnoj većini znanstvenika i stručnjaka za hranu, samo jedna grupa ljudi trebala bi biti oprezna s dijetalnim pićima. Jedna osoba na 10.000 ljudi nasljeđuje stanje nazvano PKU ili fenilketonuria te ne može probaviti fenilalanin.

Oni koji pate od tog poremećaja, a ako dobivaju visoke razine fenilalanina kroz svoju hranu, mogu imati oštećenja mozga. Obično se taj poremećaj utvrđuje rutinskim testom krvi kod rođenja i ti ljudi moraju držati strogu dijetu Zbog tog poremećaja limenka dijetalnog pića mora sadržavati informaciju o tome da li sadrži fenilalanin. Za sve druge ljude izvan te grupe, aspartam se smatra posve sigurnim za zdravlje.

Collins kaže da je aspartam na tržištu već trideset godina i, što se tiče sigurnosti za zdravlje, on je jedan od najsigurnijih dodataka hrani. No, svi se ne slažu sa time.

Što kažu kritičari?

Učinjene su stotine znanstvenih studija o aspartamu, neke sa zaključcima da nema rizika i druge koje podižu sumnje. Jedna od najutjecajnijih je studija koju je provela Ramazzini fundacija u Bologni, u 2005. godini. Pokusnim štakorima davane su doze aspartama slične onima koje uzimaju ljudi, životinje su bile u većem riziku dobivanja karcinoma.

Projekt koji je financirala EU, iz 2010.godine, nagovještava da su žene koje su konzumirale gazirana pića zaslađena aspartamom bile 78 posto više izložene riziku prijevremenog poroda.

Kritičari aspartama smatraju da je puno dokaza koji nam unose sumnju. Neke studije smatraju da 5-10 posto ljudi koji konzumiraju aspartam imaju nuspojave. Uglavnom neurološke simptome, glavobolje, mutan vid, u ozbiljnijim slučajevima napade.

Pojedini smatraju da nikada nije niti trebao biti odobren i da bi ga sada svakako trebalo povući.

Koji je sigurnosni limit?

Mnogi dodaci hrani imaju prihvatljivi dnevni unos, to znači vrijednost koju možemo unijeti u organizam bez rizika za zdravlje. Za aspartam to je 40 mg na kilogram tjelesne težine. Za prosječnu osobu od 70 kg to je znači 2800 mg. Limenka kole sadrži oko 192g aspartama, dok paketić koji vam serviraju uz čaj ili kavu ima 35mg. Jogurt bez šećera ima oko 80 mg. Odrasla osoba može konzumirati 14 limenki kole prije nego se dostigne dopuštena vrijednost.

Zašto se ne odbaci?

Zašto je Pepsi kompanija odbacila aspartam u Americi, a ne u ostatku svijeta? Skoro je posve sigurno da je to učinjeno iz marketinških razloga da budu zdraviji od dijetne Coca-Cole, a ne zbog nekog stvarnog zdravstvenog razloga. Da je Pepsi bila zabrinuta za zdravlje potrošača prestala bi upotrebljavati aspartam svugdje u svijetu. Pepsi je pod velikim pritiskom da poveća prodaju pića bez šećera.

Koje su alternative?

Pepsi je zamijenila aspartam drugim umjetnim sladilom, sukralozom koji dolazi pod imenom Splenda. Načinjen je od šećera, 600 puta od njega slađi i ostaje sladak ako se zagrijava. Isto skoro nema kalorija.

U Americi je odobren 1998. godine nakon što je provedeno više od 100 studija na životinjama i ljudima i nije pokazao nikakve nuspojave.

Najstarije umjetno sladilo je saharin, otkriven 1879. godine koji je 400 puta slađi od šećera. Napušten je 1977. poslije optužbi da izaziva rak mjehura kod štakora. No, 1999 .godine potvrđeno je da ne predstavlja nikakav rizik za zdravlje i smije se  opet upotrebljvati.

Novi moderni šećer je stevia, ekstrakt dobijen od listova južnoameričke biljke. Ima ga u Coke Life, 200 do 300 puta je slađi od šećera i nema kalorija. Ostavlja gorak okus u ustima pa se miješa s velikim dozama šećera.

Je li umjetni zaslađivač uistinu opasan za naše zdravlje?

Brojni znanstvenici smatraju da ne postoji problem aspartama. Opsežna studija iz 2006. godine rađena na uzorku od pola milijuna ljudi za Američki nacionalni institut za rak, nije našla da postoji ikakva veza u porastu karcinoma mozga, limfoma ili leukemije.

Godine 2013. European Food Safety Authority pregledali su nalaze i dokaze o aspartamu i ustanovili da je siguran, nisu nađene niti ikakve nuspojave.

Aspartam je oslobođen optužbi i u Velikoj Britaniji, u SAD-u, u Kanadi, od Svjetske zdravstvene organizacije, Američke udruge za Alzheimer, Američke udruge za rak…


Tekst: telegram.hr

 

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close