Izložbe koje morate vidjeti u svibnju

Što: “Rodin u Meštrovićevom Zagrebu”
Gdje: Umjetnički paviljon
Kad: 6. 5. 2015. – 20. 9. 2015.

Nakon 46 godina najpoznatija djela proslavljenog francuskog kipara Augustea Rodina vraćaju se u Umjetnički paviljon. Pred zagrebačkom publikom bit će izloženo sedamdesetak najvažnijih djela kojima će se obuhvatiti cijeli opus proslavljenog kipara, a među njima će biti i ona globalno neprepoznatljivija poput Mislioca,Poljupca, Vrata pakla i Brončanog doba. Uz same skulpture, nastale u bronci, gipsu i kamenu te dvadesetak crteža, posjetitelji će moći pogledati i povijesne fotografije, među kojima i one umjetničkog fotografa Euguenea Drueta, koji je snimao i Meštrovićeva djela za vrijeme njegova rada u Parizu.

Izložba Augustea Rodina ujedno obilježava i službeni početak manifestacije Rendez-vous, festival Francuske u Hrvatskoj koji će se odvijati od svibnja do rujna 2015. godine diljem cijele Hrvatske te će tijekom višemjesečnog programa multidisciplinarnog karaktera s više od 150 događanja u 22 grada hrvatskoj publici predstaviti francusku kulturu u njezinoj punoj raznolikosti i bogatstvu, istodobno je upoznavajući s inovativnim dostignućima Francuske.

Što: “Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole”
Gdje: Muzej za umjetnost i obrt
Kad: 17. 4. 2015. – 23. 8. 2015.

Graditelju Bolléu povjerena je izgradnja ključnih monumentalnih historicističkih građevina 19. stoljeća, po kojima je Zagreb danas srodan drugim srednjoeuropskim metropolama. Izložba se prvenstveno bavi prikazom Bolléovog doprinosa izgradnji Zagreba u vremenskom tijeku od gotovo pola stoljeća, koliko je ovdje djelovao, a tijekom kojeg se Zagreb preobrazio iz provincijskog grada u srednjoeuropsku metropolu, utrostručivši se površinom i populacijom. Izložbene cjeline predstavljaju pojedine teme vezane uz životne okolnosti i Bolléove oblikovno-estetske interese u arhitekturi i umjetničkom obrtu.

Herman Bollé (Köln, 18.10.1845. – Zagreb, 17.4.1926.) ubraja se u skupinu najvažnijih i najpoznatijih, ali i najkontroverznijih hrvatskih arhitekata. Rastao je zajedno s katedralom čija ga je arhitektura fascinirala i usmjerila prema graditeljskoj profesiji. Nakon školovanja na obrtnoj školi u Kölnu radi u zidarskom poduzeću svog oca pa potom prelazi u atelier uglednog njemačkog arhitekta, specijaliziranog ponajprije za sakralnu arhitekturu, Heinricha Wiethasea. Potom seli u Beč, gdje se zapošljava kod slavnog neogotičara Friedricha von Schmidta.

U prosincu 1875. u Rimu, kad je za Schmidta pripremao crteže renesansnih spomenika koji su trebali služiti kao polazište pri projektiranju zagrebačke palače Akademije, susreće se s biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom i prvim hrvatskim povjesničarom umjetnosti Isom Kršnjavim, koji ga, prepoznavši u njemu golem talent, počinju usmjeravati prema Hrvatskoj. Ubrzo potom Schmidt mu povjerava rad i na razradi projekata za đakovačku katedralu te za restauraciju crkve svetog Marka u Zagrebu.

Ključan zajednički projekt Schmidta i Bolléa u Hrvatskoj, restauracija zagrebačke katedrale, nagnat će ga 1879. na konačno preseljenje u Hrvatsku. Živeći i radeći pet desetljeća u Zagrebu Bollé je ostavio neizbrisiv trag u povijesti hrvatske arhitekture, umjetničkog obrta, u obrazovanju mladih arhitekata i obrtnika te izgradnji grada Zagreba. S realiziranih oko 150 projekata ubraja se i u najproduktivnije hrvatske arhitekte.

Što: “Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse”
Gdje: Muzej suvremene umjetnosti
Kada: 9. 5. 2015. – 26. 7. 2015.

Izložba “Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse (BAUNET)” predstavlja opuse umjetnika, arhitekata i dizajnera koji su se školovali na najutjecajnijoj međunarodnoj školi, Bauhaus, a potječu iz Hrvatske: Otti Berger, arh. Gustav Bohutinsky, Ivana Tomljenović Meller, i regije: August Černigoj iz Slovenije i arh. Selman Selmanagić iz Bosne i Hercegovine. No, osim radova studenata, bit će izložena i djela njihovih profesora, glasovitih umjetnika koji su na Bauhausu predavali i vodili radionice: Marcela Breuera, Vasilija Kandinskog, Paula Kleea, Hannesa Meyera, Lászla Moholy-Nagya, Oskara Schlemmera, a usto će izložbom biti obuhvaćeni koncepti i pedagoške metode rada škole.

Budući da izložba pokriva vremenski raspon od 1919. (osnivanje Bauhausa), do 1961. (podizanje Berlinskog zida), ona ujedno prati i prikazuje utjecaje Bauhausa na poslijeratnu suvremenu umjetnost, dizajn i arhitekturu, s posebnim osvrtom na zagrebačku grupu EXAT 51, arhitektonsku praksu studenta Bauhausa – arhitekta Huberta Hoffmanna u Grazu i ljubljanskog Smjera B.

Izložba se sastoji od više od tri stotine djela u raznovrsnim medijima od slika, grafika, crteža, objekata, preko arhitektonskih nacrta i maketa, tekstila i namještaja, do fotografija i filma, a potječu iz hrvatskih i inozemnih muzejskih i privatnih zbirki.

Izvor: buro247.hr