INTERVJU Danijel Tušak: Vrijeme je da se ljudima vrati dostojanstvo. Nitko od nas nije bogomdan

Ususret nadolazećih lokalnih izbora u Republici Hrvatskoj, razgovarali smo s jednim od kandidata za župana Ličko-senjske županije. On je Danijel Tušak.

Danijel Tušak je na županijskoj nezavisnoj listi Budi svoj koju podržava Hrvatska stranka prava Karla Starčevića, a svojom neočekivanom kandidaturom uzburkao je ličku političku scenu. Tušak je poduzetnik više od 20 godina, vlasnik je poznate Pekare Tušak, dobitnik brojnih priznanja za uspješnog ličkog poduzetnika, te obiteljski čovjek koji svakodnevno živi ličku svakodnevicu. Tušak dosad nije bio politički aktivan, a zašto se odlučio na kandidaturu odgovorio nam je u intervjuu.

Za početak recite nam kako ste se odlučili kandidirati za mjesto župana? Što Vas je potaknulo?

Gradonačelnik Grada Gospića Karlo Starčević me je kontaktirao, rekavši mi da želi potaknuti poduzetnike da budu nositelji promjena u županiji. Uzevši u obzir promjene koje su nastupile u zadnjih nekoliko godina, a po pitanju slobode promišljanja političkih tema bez bojazni od posljedica, za što smatram zaslužnu sadašnju gradsku vlast, odlučio sam svojim primjerom potaknuti i druge na aktivnije uključivanje u političke procese. Nadam se da će ovo uključivanje rezultirati pozitivnim društvenim procesima i razvojem uvjeta za ostanak mladih u Lici i priobalju.

Što smatrate pogrešnim u dosadašnjem političkom djelovanju vaših prethodnika u Lici? Koje je Vaše mišljenje o protukandidatima?

U ovih dvadesetak godina za koje vrijeme su moji protukandidati bili aktivni politički akteri ili bili na visokim javnim funkcijama, nisam vidio išta od proaktivnog i kreativnog razmišljanja u službi naroda. Imam dojam da je sve bilo podređeno određenim političkim ambicijama, te vraćanju političkih usluga neovisno da li takve aktivnosti donose nazadovanje ili napredak. Nažalost, sa odmakom vremena vidimo da je većinom rezultat takvog političkog djelovanja bilo nazadovanje naše regije.

Koje su glavne smjernice Vašeg političkog programa, što Lici trenutno najviše treba?

Lici trebaju novi ljudi koji će donijeti svježu krv, koji će donijeti nadu u bolje sutra. Kako sam ja poduzetnik, nikad se ne razbacujem velikim riječima niti obećanjima. Ono što moramo najprije napraviti je maksimalno smanjiti trend odlaska naših mladih, talentiranih, kreativnih ljudi trbuhom za kruhom u nepoznato.

Ako možete, recite nam tri stvari koje bi najprije učinili da postanete župan?

Možda zvuči već poznato, ali ono što bi se prvog radnog dana moralo napraviti je zatražiti mandate svih osoba koje su na bilo koji način bile na upravljačkim pozicijama u Županiji ili njenim poduzećima ili ustanovama, na raspolaganje. Oni moraju jako dobro prezentirati rezultate svojeg dosadašnjeg rada, te viziju budućeg rada i poslovanja. Imaju šansu da ostanu na svojem mjestu, ali moraju svakodnevnim radom opravdati povjerenje koje će im biti dano.

Osim toga, smatram da moramo potaknuti osnivanje zadruge u čije bi pokretanje županija zajedno sa gradovima i općinama s čijeg bi područja poljoprivrednici i prerađivači bili zainteresirani, uložila sredstva kako bi se organiziralo prikupljanje, skladištenje i plasman njihovih visokokvalitetnih proizvoda. Tržište postoji u cijeloj Hrvatskoj jer je Lika poznata po kvaliteti.

Odmah bih tražio sastanke sa odgovornim osobama u Hrvatskim vodama, Hrvatskoj elektroprivredi i Hrvatskim cestama kako bismo zajedno strateški u što kraćem roku poradili na osnovnim životnim uvjetima svakog građanina naše županije. Jedna od temeljnih odrednica je da svaka osoba, ma u kojem kutku županije se nalazila, mora imati jednake uvjete za život, a to uključuje stabilnu električnu energiju i rasvjetu, održavanje cesta, zdravstvene i socijalne usluge.

Pričajmo malo i o Vašem poslovnom putu. Kako je tekao dosadašnji poslovni razvoj?

Moji roditelji su spletom životnih okolnosti završili u pekarstvu sad već daleke 1998. godine. Kad su kretali, bilo je daleko više stanovnika u Gospiću, te je kvaliteta naših proizvoda vrlo brzo prepoznata. Kako nije bilo dovoljno kvalificirane radne snage u pekarstvu kod nas, ja sam koristio svaki slobodan vikend kako bih petkom dolazio s fakulteta i odrađivao vikende noću u pekari. Na taj način sam pokušavao rasteretiti roditelje koji su radili i u pekari noću, ujutro razvozili kruh ili pomagali u prodavaonici. Nakon što sam 2004. godine završio fakultet, nisam dvojio ni trenutka nego sam se vratio u Gospić i preuzeo vođenje pekare. To je bilo vrijeme kad su u Gospić počeli ulaziti nacionalni trgovački lanci koji su bili vrlo zahtjevni i jednostavno prekomplicirani za dotadašnje poslovanje mojih roditelja. Da se nisam vratio, vjerojatno bi roditelji uskoro odustali od tog posla.

Kako smo postali vodeći proizvođači kruha u široj okolici Gospića, počeli smo razmišljati o proširenju pogona. Obzirom da se u vlastitoj obiteljskoj kući više nismo mogli širiti, iskoristili smo priliku, te zajedno sa susjedima iz Lika svjetla 2010. godine krenuli kao prvi investitori u tadašnju poslovnu zonu Smiljansko Polje u Gospiću. Izgradili smo novi poslovni objekt na 1440 m2 koji je u potpunosti bio prilagođen tehnološkim procesima u proizvodnji pekarskih proizvoda. Te 2010. godine prepoznati smo i od Ministarstva gospodarstva gdje sam na godišnjem nacionalnom savjetovanju primio nagradu za Najboljeg mladog poduzetnika za 2010. godinu u Republici Hrvatskoj. Naravno da je to bio dodatan podstreh za daljnji rast i ulaganja. Cijelo to vrijeme smo pazili da se ne zaletimo i preinvestiramo. Polagano smo ulazili na nova tržišta na području Karlobaga, Perušića, Otočca, a od nedavno i Korenice. To je bio polagan rast, ali postavljen na sigurnim temeljima. Od 2018. godine osim pekarske i slastičarske proizvodnje, krenuli smo i s proizvodnjom voćnih nadjeva za pekarstvo i slastičarstvo te smo u prošloj godini proizveli preko 90 tona istih. Nadamo se da ćemo još više razviti taj segment proizvodnje te ostvariti veću suradnju s poljoprivrednim proizvođačima s našeg područja. Zasad smo kupovali samo malinu i šljivu iz Like.

Koliko tvrtka danas ima zaposlenika i koji su planovi za budućnost? Je li bilo jednostavno doći do današnje pozicije na tržištu?

Danas tvrtka ima 50 zaposlenika u proizvodnji, distribuciji, prodaji i administraciji. Kao i dosad, idemo polaganim koracima jer smo većinom usmjereni na lokalno tržište koje ima svoja ograničenja koja svi znamo, a to je da ima vrlo malo iole većih naselja koja su međusobno udaljena i po 50 km. Nažalost, sela su u ovih 20 godina gotovo opustjela. Kruh je specifičan proizvod koji mora biti svakodnevno svjež. Naravno da trgovački lanci koji su prisutni i na našem području forsiraju prodaju smrznutih pekarskih i slastičarskih proizvoda koji su ili dodatno pečeni u trgovini ili odmrznuti preko noći. Takvom praksom ucjenjuju dobavljače zbog velikih količina. Mi se u takvim procesima ne vidimo jer smatramo da je svjež kruh ipak najzdraviji. Stoga, usmjeravamo se sve više u proizvodnju nadjeva i pekmeza jer tu imamo više mogućnosti za distribuciju na šire tržište iako je i tu konkurencija nemilosrdna.

Mi smo već duže vrijeme vodeći proizvođač kruha u županiji. Nije bilo lako doći do te pozicije najviše zbog svih ograničenja koja su uobičajena za ovako velik i nenaseljen prostor. Nedostatak kvalitetne radne snage za taj specifičan, uglavnom noćni posao, je bio značajan problem koji smo većinom uspijevali riješiti ulaganjem u ljude. Velik broj naših zaposlenika radi kod nas po 10, čak neki i 20 godina što nam pričinja veliko zadovoljstvo. Trudimo se stvarati sve bolje uvjete našim zaposlenicima i moram reći da sam im zahvalan ne samo za sav dosadašnji rad, već i za ovaj period pandemijskih izazova u kojima su pokazali izrazitu odgovornost i lojalnost. Bez toga, tvrtka ne bi mogla i dalje biti stabilna na tržištu.

Koji je Vaš stav o razvoju poljoprivrede u Lici? Zašto Lika ne ispunjava svoje potencijale i je li realno očekivati veći napredak?

U zadnjih nekoliko godina došlo je do određenih pomaka u poljoprivredi u Lici, ali bazirano većinom na stočarskoj proizvodnji i poticajima. Naravno da sam svjestan da je Lika ipak kraj koji je tradicionalno usmjeren ka stočarstvu i ovčarstvu i da je dobro što se silne zapuštene površine privode svrsi. Ali kao čovjek koji svoj cijeli radni vijek radi u preradi, smatram da moramo i u poljoprivredi težiti ka što većoj novostvorenoj vrijednosti, odnosno višem stupnju prerade. Vjerujem da za takve postoji tržište ne samo u Lici nego u cijeloj Hrvatskoj. Lika je poznata po velikom broju kvalitetnih proizvoda kojih su ljudi iz Zagreba, Dalmacije, te turisti željni. Kao što sam gore naveo, javne ustanove moraju biti uključene u procese organiziranja proizvodnje, prerade i plasmana poljoprivrednih proizvoda te njihove sinergije s turizmom što je osobito važno.

Također smatram da postoje još uvijek velike poljoprivredne površine koje nisu privedene svrsi, a jedno od rješenja vidim i u provođenju komasacije jer usitnjenost poljoprivrednih parcela uvelike otežava bilo kakvu ozbiljniju poljoprivredu.

Što mislite o izgradnji hidroelektrane Kosinj?

Mogu reći da je Kosinj mjesto kojem je načinjena možda najveća šteta u zadnjih 50 godina. Taj vječni plan izgradnje nove hidroelektrane koji nikako da se u 50 godina realizira, rastjerao je većinu od 5000 ljudi koji su relativno nedavno živjeli na tom području. Da je HEP pričekao još desetak godina, ne bi morao gotovo ništa potrošiti na isplatu stanovništva jer više nitko ne bi ni živio tu. A znamo svi koliku kulturnu i povijesnu baštinu Kosinj ima.

Bez obzira na sve ovo, smatram da je projekt hidroelektrane Kosinj od značajnog interesa za cijelu Liku. Osim što će pet do šest godina, koliko će trajati gradnja, na ovom području boraviti velik broj radnika, vjerujem da će i mnogi Kosinjani, Perušićani, Otočani naći posao tu kako za vrijeme izgradnje, tako i na poslovima kad bude hidroelektrana stavljena u funkciju. Također, trebala bi donositi značajan prihod kako HEP-u tako i jedinicama lokalne samouprave koje će ako budu kvalitetno upravljale s tim novcima moći osigurati dugoročan opstanak svojih naselja. Ali mora se zahtijevati što značajniji budući učinak od investitora kako bi prostor oko buduće hidroelektrane i pripadajućeg jezera mogao biti prostor oko kojeg se stvara život, posao, turizam, a ne da bude kao sadašnje jezero Kruščica otužno bez ikakvog života.

Spomenuli ste razvoj baziran na Teslinom brendu, što to točno znači?

Gotovo je nevjerojatno da nismo svjesni veličine imena “Nikola Tesla” u svijetu. Pa jedna od najvećih svjetskih kompanija nosi njegovo ime.

Također, kompanija koja planira proizvoditi kamione pokretane na vodik već sad vrijedi 13 milijardi dolara, a da nije proizvela niti jedan kamion, nosi ime „Nikola“. Valjda jedino mi ne vidimo taj potencijal. Svi inovatori svijeta koji drže do sebe znaju tko je bio Tesla i poštuju ga više od njihovih domicilnih znanstvenika. Samo trebamo pametno organizirati aktivnosti vezane za Teslu i povezati se kako sa mladim znanstvenicima, tako i sa već uspješnim kompanijama na suradnji. Ta suradnja može biti ili organiziranje kampova na ovom području ili suradnja na znanstvenoj ili stručnoj razini gdje bi se na ovom području mogli organizirati dijelovi studija naših tehničkih fakulteta te međunarodna suradnja sa kompanijama i znanstvenim ustanovama iz cijelog svijeta. Pa kojem znanstveniku ne bi bila životna prilika doći ovdje i upiti dio atmosfere u kojoj je odrastao njihov idol.

Mislite li da se može preokrenuti trend katastrofalne demografske slike u Lici, naročito u malim selima koja su gotovo pusta? Što bi trebalo učiniti da se ljudi požele vratiti u Liku?

Sigurno se može preokrenuti trend demografske katastrofe Like, ali svi moramo biti svjesni da će to trajati. Prije nekoliko godina sam bio na putovanju na sjever Škotske gdje smo učili od njih kako su preokrenuli izrazito negativne demografske trendove, ali taj proces traje gotovo 30 godina. Iako su zbog svoje klime i loše strukture većine zemlje, daleko nepristupačnije područje od naše lijepe Like, pametnim upravljanjem usmjerenim na privlačenje inovativnih poduzeća i ulaganjem u razvoj sveučilišta baziranom na novim i inovativnim tehnologijama uspjeli doći do situacije da mladi više nemaju potrebe ići u druge dijelove Velike Britanije kao u prošlosti.

Mi moramo slijediti sličan smjer uz naravno, prilagodbu našem prostoru. Ulaganjem u talentirane ljude i njihovu kreativnost brzo ćemo doći do velike novostvorene vrijednosti. Osim toga, sinergija poljoprivredne proizvodnje i turizma donijet će učinke ruralnom području. Naravno, ne smijem zaboraviti projekt u kojem sudjelujem od početka, a to je brendiranje Like kao cjeline. To je dugoročan projekt, ali projekt koji garantira uspjeh kroz sinergijski učinak koji će jednog dana postići Lika koja će biti prepoznata kao ekološki čista, zelena regija, gastronomska oaza i spoj kontinenta i prelijepe razvedene hrvatske obale. Tada će gostu biti bitno samo da dođe u Liku kao u neke daleko poznatije svjetske turističke regije, a manje će biti bitno da li se on nalazi u Brinju, Perušiću ili Donjem Lapcu.

Da li Ličko-senjska županija premalo koristi svoju morsku obalu i jesu li kontinent i more uopće povezani?

Ličko-senjska županija je kao i većina našeg primorja uglavnom usmjerena klasičnom turizmu koji nažalost kod nas, osim Novalje, traje iznimno kratko. Vjerujem da se diverzifikacijom oblika turizma i spojem mora i planine može produžiti sezona. Iznimno mi je žao što se more više gospodarski ne iskorištava jer su nam na raspolaganju EU sredstva za tu namjenu. Vjerujem da se područje Senja i Karlobaga može iskoristiti u smjeru zdravstvenog turizma zbog svog položaja, djelovanja bure, mira, planine, bilo da su to domovi za starije ili neki od oblika rehabilitacije bilo dišnog ili lokomotornog sustava.

Mnogi kandidati na lokalnim izborima spominju rezove i otpuštanja ako osvoje izbore. Jeste li i Vi tog stava?

Kao što su zaposlenici u gradskoj upravi Grada Gospića nakon nekog vremena strašenja, shvatili da samo svojim radom mogu opravdati svoja radna mjesta na koja su neki od njih i nepravedno bili zaposleni, tako će biti i sa zaposlenicima koji su pod ingerencijom županijske vlasti. Povećanjem radne učinkovitosti svakog zaposlenika može se značajno povećati kvaliteta usluge ili izravni učinak na gospodarstvo koji svatko može i mora donijeti. Vjerujem da će većina zaposlenika prodisati kad mi dođemo na vlast jer će dobiti jasne radne upute, koje dok god poštuju, ne ovise o ničem drugom nego o vlastitom radu. Vjerujem da većina njih žudi za dostojanstvom koje će im donijeti njihov radni učinak bez straha od neslaganja s bilo kim tko je u određenom trenutku na vlasti.

Smatrate li da se u LSŽ politika miješa u svaku poru društva i je li možda napokon odzvonilo vrijeme nedodirljivim političarima kojih se narod često boji?

Kao što sam već naveo, vrijeme je da se ljudima vrati dostojanstvo. Nitko od nas nije bogomdan i nema pravo miješati se u tuđe živote i utjecati svojim subjektivnim odlukama na ičiju sudbinu. Ono što mogu obećati kad dođemo na vlast da će sigurno zaposlenici županije i njenih ustanova imati uvjete za disanje punim plućima.

Smatrate li da je normalno da gotovo svaki političar u Lici ima svoj privatni medij koji djeluje kao njihova osobna politička platforma?

Ovo je izrazito značajna tema. Vjerojatno dosta ljudi ne zna, ali moja rodna kuća je na poziciji uz gospićku tržnicu. Svake četiri godine su nas politički akteri pitali za ustupanje prostora ispred kuće petkom kad je sajmeni dan kako bi predstavili svoje programe. Unatoč određenom gubitku prihoda u našoj prodavaonici zbog dijeljenja koječega, svaki put smo rado dali priliku svakoj opciji koliko god ona bila lijevo ili desno jer smo mišljenja da naši građani zaslužuju čuti ono što ima svatko od njih za reći, kako bi donijeli što kvalitetniju odluku o podršci na izborima. Zato bi mi bilo logično da svaki portal na isti način podržava parlamentarizam. Jasno mi je da vlasnici portala žive od naknada koje im političke opcije plaćaju za promociju, ali onaj tko vjeruje u sebe bi trebao dopustiti promociju i tuđih mišljenja na portalu kojeg plaća i tamo ići u otvorenu utakmicu. Kakva je to utakmica kad se svaka momčad na svom terenu lopta sama sa sobom? Nažalost, od nekih portala osjetimo potpunu odsutnost objektivnog izvještavanja. Što reći na situaciju da od našeg predstavljanja neki mediji nisu prenijeli niti jednu riječ o našoj opciji.

Zašto ste za zamjenika župana izabrali baš Tina Ostovića, i koje će biti njegove glavne zadaće ukoliko pobjedite na izborima?

Tino Ostović kao i ja, te kao još niz ljudi s naše liste, uspješno vodi obiteljsko poduzeće. On je mlada osoba iz Otočca koji je u prošlosti, kao i dobar dio naših općina, bio nepravedno zapostavljen. Siguran sam da Tino svojim kompetencijama iz područja turizma i ugostiteljstva može biti ključna osoba kako u sinergiji naše proizvodnje s turizmom, tako i u naporima za brendiranjem cijele regije.

Što mislite koja je glavna prednost poduzetnika u političkom svijetu, s obzirom da ste zasad jedini kandidat za župana koji dolazi iz tog svijeta?

Prednost poduzetnika je što sagledavamo situaciju na potpuno drukčiji način od političara. Njima, čini mi se da procesom izbora počinje i završava briga o funkciji za koju se natječu. Oni moraju raditi toliko kompromisa, obećavati razne ustupke, ovisiti o volji onih koji su im nadređeni da nemaju vremena, a ni kapaciteta misliti o onome što tako lijepo pišu u svojim programima. A uglavnom nikad nisu proveli konkretne aktivnosti niti ostvarili ciljeve koje su si zacrtali.

Za razliku od njih, mi poduzetnici imamo samo svoju tvrtku koju ne možemo zadužiti i nakon četiri godine uvaliti nekome drugome da se bori s dugovima. Mi nemamo privilegiju puno obećavati jer to ne postoji u našem genetskom kodu. Možemo samo obećati rad i odgovorno upravljanje. Ono što je nama velika prednost pred političarima je da ne moramo nikome iznad nas polagati račune, nikome vraćati političke usluge. Varaju se neki koji misle da se bez vertikale iste opcije na svim razinama ne može ništa postići. Imamo primjer Grada Gospića koji je realizirao značajne projekte u suradnji sa raznim ministarstvima samo zato što su radili, bili uporni i nisu prihvaćali odbijanje. Pošto smo mi u službi naroda, nećemo se ustručavati pripremiti projekte, ići u Zagreb i zahtijevati da se uvaži ono što imamo za reći. Tko se može usuditi i dalje zanemarivati ovaj dio Hrvatske? Pošto ćemo upravljati županijom transparentno, tako će i narod u svakom trenutku znati ako se tko usudi ignorirati naše potrebe ma kojoj opciji ta vlast u Zagrebu pripadala. A narod pamti i kad tad presudi, kako njima tako i nama.

Što poručujete građanima koji izlaze na lokalne izbore 16. svibnja?

Svojim izlaskom na izbore pomrsit ćete račune onima koji ne računaju na tihu većinu. Politika ne mora biti gadljiva, to je moj stav. Zato vam poručujem da iziđete na izbore i budete svoji jer, konačno postoji izbor.

 

---

Foto: Privatna zbirka, Josip Durdov