Glasna glazba može ozbiljno ugroziti sluh

Budite oprezni: Oko 15 minuta u klubu u kojem se sluša glazba od 100 decibela može biti štetno kao da ste osam sati izloženi zvuku pneumatske bušilice.

U prošlih 20 godina oštećenja sluha u mladih su se udvostručila te ih ima pet posto kod mlađih od 18 godina. Danas 15 posto mladih ima veći stupanj oštećenja sluha u usporedbi s njihovim roditeljima, upozorava otorinolaringolog i audiolog, doc. dr. sc. Petar Drviš iz KBC-a Split komentirajući upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da sve više mladih ima problema sa sluhom zbog preglasnog slušanja glazbe.

S druge strane, u starijih od 65 godina danas 30 posto ima poteškoća sa sluhom, što bi se uz trenutačne trendove među mladima moglo samo pogoršavati.

– U otorinolaringološkim ambulantama sve se više javljaju mladi radi oštećenja sluha ili zbog šuma u uhu. Audiološkom obradom često se pokaže da imaju oštećenje u visokim frekvencijama, koje karakteristične za oštećenje sluha bukom – kaže dr. Drviš.

Dodaje kako popularnost prijenosnih audiouređaja, slušanje glasne glazbe, posjećivanje bučnih koncerata i multipleks kina sa zvučnim efektima značajno povećavaju udio mladih koji imaju oštećenje sluha ili šum u uhu. Prema struci, dulje izlaganje buci iznad 80 decibela trajno oštećuje sluh.

– Sat vremena rock koncerta, ako je osoba preblizu zvučniku, može nepovratno oštetiti osjetne stanice unutarnjeg uha. Izlaganjem buci od 85 dB tijekom osam sati oštećuje sluh u istoj mjeri kao i izlaganje buci od 100 dB tijekom 15 minuta ili 110 dB tijekom dvije minute – pojašnjava audiolog. Ukratko, već i 15-ak minuta u klubu u kojem se glazba pušta zaista preglasno – a u većini klubova ona prelazi 100 decibela – može biti štetno kao da ste cijelo radno vrijeme izloženi zvuku pneumatskih bušilica u neposrednoj blizini.

Prema procjenama SZO-a, smatra se da već i buka iznad 60 decibela, ako je izloženost dugotrajna, može neizravno utjecati na važne životne funkcije te, među ostalim, izazvati ubrzani rad srca, porast krvnog tlaka, ubrzano disanje i znojenje, a moguće su i dugoročne reakcije kao što su nesanica, povišen krvni tlak, poremećaj apetita te pojava tjeskobe i depresije.

Ako je osoba trajno izložena povišenoj buci, može razviti simptome kroničnog umora te razviti bukom izazvanu neurozu. Neki od simptoma mogu se povući kada izloženost buci prestane, no oštećenje sluha najčešće je trajno.

– S obzirom na to da se slušne stanice unutarnjeg uha ne mogu obnavljati, kad jedanput nastupi zamjedbena nagluhost, nastaje trajno oštećenje sluha. Mogućnosti liječenja zamjedbene nagluhosti su ograničene, stoga je na prvome mjestu prevencija, odnosno izbjegavanje buke, posebno kod mladih – ističe dr. Petar Drviš.

Znakovi upozorenja: Šum u uhu i smetnje ravnoteže

Prema stupnju, oštećenje sluha može biti blago, srednje teško, teško te potpuna gluhoća. Važno je da se otkrije što prije kako bismo zaštitili sluh od daljnjeg pogoršanja te kako bi što prije počelo liječenje ili rehabilitacija slušnim pomagalima, kaže dr. Drviš. Dodaje kako već i blaga nagluhost može stvoriti probleme u govornoj komunikaciji, osobito kad smo u bučnom prostoru. Također, ljudi s oštećenim sluhom često imaju šum u uhu, distorziju zvuka, slušnu preosjetljivost ili smetnje ravnoteže.

Nemojte preskakati redovite preglede

Zdravo ljudsko uho čuje frekvencije od 16.000 do 20.000 Hz. Karakteristično oštećenje sluha nakon izlaganja buci je pad slušnih frekvencija na 4000 Hz, kaže dr. Drviš. Kako se radi o visokim frekvencijama, osoba nakon izlaganja buci najčešće nema subjektivne smetnje sluha, pa su vrlo važni redoviti pregledi te audiološka obrada otorinolaringologa i audiologa, osobito za zanimanja koja su povezana s izlaganjem buci.

Gromoglasno

Slušate li glazbu na rock koncertu pokraj zvučnika, uši ćete izložiti buci od 120 decibela, koja je jednaka udaru groma. Zvuk polijetanja i slijetanja aviona, koji iznosi oko 140 decibela, izazvao bi bol.

Propisane granice

Procjenjuje se da bi razina buke u stanu sa zatvorenim prozorima noću trebala biti najviše 35 decibela, a sve iznad 45 smatra se štetnim.

 

Semafor zdravlja

Prag sluha od 69 do 93 decibela smatra se teškom nagluhošću

Uredan sluh imaju ljudi čiji je prag sluha do 25 decibela. Blaga nagluhost je u rasponu između 20 i 40 decibela, a umjerena iznosi od 40 do 60 decibela (razina govora). Prag sluha od 60 do 93 decibela smatra se teškom nagluhošću.

Za zdravlje je opasan i gust promet

Dugotrajna izloženost buci gustog prometa (od 60 do 70 decibela) može izazvati zdravstvene smetnje, a buka iznad 80 decibela agresivno ponašanje.

Kad buka zaboli 

Perilica rublja stvara buku od oko 40 decibela, a TV od 55 decibela. Prag bola ljudskog uha iznosi 140 decibela. Već kod buke iznad 130 decibela osjet sluha prelazi u osjet bola, kažu stručnjaci.

S jačinom buke raste i rizik od srčanog udara

Istraživanje iz 2004., koje je obuhvatilo 4000 ljudi, pokazalo je da već dugotrajna izloženost buci iznad 60 decibela povećava rizik od infarkta dva, tri puta.

Dekoncentrirani i pokazuju lošije rezultate u školi

U studiji koju je proveo SZO dokazano je kako djeca koja žive u blizini velikih prometnica, aerodroma ili željezničkih postaja mnogo lošije rješavaju testove znanja iz jezika, slabije čitaju te teže pamte gradivo.

---

 

Tekst: 24 sata