Crna istina o hrvatskoj poljoprivredi: Proizvodnja hrane ne pokriva nam ni polovinu potreba

Otkako smo ušli u EU obujam proizvodnje u poljoprivredi smanjen je za 15 posto, a u stočarstvu čak za 23 posto.

U razdoblju od 2008. do 2017. bruto poljoprivredna proizvodnja u prosjeku je padala za 3,7 posto svake godine, dok je bruto dodana vrijednost u prosjeku padala za 4,3 posto godišnje.

Nekadašnji predsjednik Udruge poljoprivredno-prehrambene industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i savjetnik za Sektor trgovine i opskrbu prehrambenim proizvodima u nekadašnjem Republičkom sekretarijatu za tržište i cijene Stipan Bilić pojašnjava zašto je Hrvatska birokratski izgubila gotovo dva milijuna hektara obradivih površina.

“Početkom 2000-ih došli su nam nizozemski “stručnjaci ” objasniti da naša geodetska izmjera poljoprivrednih površina, inače napravljena još u Austro-Ugarskoj, ne valja i da će nam oni to napraviti bolje. Nakon što su nas ponovo “izmjerili “, Hrvatska je birokratski izgubila više od polovine svojih poljoprivrednih površina, odnosno oko dva milijuna hektara. A zašto je to napravljeno? Zato da Hrvatska ne bi mogla povlačiti poticaje za te površine, pa su taj novac povukli zapadnoeuropski seljaci, primjerice nizozemski”, navodi Bilić.

Hrvatska ima nepovoljnu proizvodnu poljoprivrednu strukturu jer se na oko 60 posto obradivih površina proizvode žitarice, napominje se u poljoprivrednoj strategiji, što ograničava veću produktivnost zemljišta. U Strategiji se tako zaključuje da većinu hrvatskih poljoprivrednika karakterizira niska produktivnost, loše vođenje poslovnih evidencija, slabo planiranje i vođenje poslovanja, nedovoljno osiguranje i slaba povezanost s vrijednosnim lancem te ih se, od strane komercijalnih kreditnih institucija, percipira kao visokorizična i slabo isplativa ulaganja čime im je pristup kapitalu za financiranje investicija ograničen. Nedostatak ulaganja u kapital, tehnologiju, istraživanje i razvoj dodatno koči produktivnost.

Hrvatska ima povoljnu klimu i geografski položaj za proizvodnju gotovo svih kultura koje postoje na teritoriju EU-a, dok primjerice velika Njemačka nema takve uvjete. I unatoč tome, Hrvatska je neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda jer u razmjeni s inozemstvom kod svih kategorija glavnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bilježimo deficit, priznaje se u Strategiji poljoprivrede.

Također, hrvatskog se seljaka cijelo vrijeme uvjerava da nije na tehnološkom nivou za standarde suvremene prehrambene industrije pa su su u Hrvatsku došle strane prehrambene kompanije.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

 

---

Izvor: poslovni.hr | Foto: Josip Durdov