U zanimljivom članku nedavno objavljenom u Senjskom zborniku mladi arheolog iz Senja, Pio Domines Peter pisao je o zanimljivom i “zaboravljenom” primjeru vojne baštine iz Prvog svjetskog rata – austrougarskom vojnom rovu koji se danas nalazi u Parku senjskih književnika u Senju.
Domines Peter istražio je i dokumentirao ostatke dosad mnogima nepoznate građevine i utvrdio da je riječ o “poluukopanom rovu dužine 30 metara koji se ističe pročeljem od fino klesanih kamenih blokova, a dva ulaza vode u podzemni hodnik s brojnim puškarnicama koje gledaju prema gradskoj luci”.
Unatoč tome što je riječ o lokaciji svega par stotina metara udaljenoj od užeg središta grada, o postojanju toga vojnog objekta, kao niti kada i tko ga je izgradio, gotovo se ništa nije znalo. “Na betonskoj ploči kod ulaza ipak se može pročitati plitko urezana godina 1916. koja bi mogla bi upućivati na vrijeme njegove gradnje. Prema tome, moguće je da je spomenuti rov kao dio sustava obrane senjske luke izgrađen nakon uključenja Italije u rat kada je u cijelom Primorju zavladao strah od talijanskog pomorskog napada. Sličan “bunker” nalazio su se i na suprotnoj strani luke i o njemu svjedoči samo jedna sačuvana fotografija jer je kasnije uništen,” ističe Domines Peter i posebno naglašava da je bez sumnje riječ o reprezentativnom i iznimno dobro sačuvanom povijesnom spomeniku, a njegova posebna prednost što se nalazi na atraktivnoj i svima dostupnoj lokaciji u neposrednoj blizini centra grada.
Danas je taj rov prepušten zubu vremena i još uvijek nije sigurno kakva će biti njegova sudbina. Lokalna vlast i zajednica trebali bi prepoznati potencijale i koristi njegova uređenja i valorizacije, čime bi se stvorila atraktivna lokacija oko koje se potencijalno može graditi privlačna turistička priča. Podsjećamo, zahvaljujući sredstvima vrijednosti oko milijun eura koje osigurao grad Senj u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uskoro kreću radovi na uređenju Parka senjskih književnika koji će se izvoditi prema projektu krajobrazne arhitektice Ksenije Jurčić Diminić iz Zagreba, prenosi Novi List.
Smatrajući da je iznimno važno da takav spomenik ne doživi sudbinu brojnih drugih “bunkera” koji su srušeni nebrigom stručnih institucija “objekt bi trebalo obnoviti, urediti, a potom možda namijeniti za različite izložbe, predavanja ili organizaciju kulturnih događanja, po uzoru na brojne slične primjere uspješne obnove i revitalizacije takve fortifikacijske baštine u Europi”, otvoreno razmišlja ovaj Senjanin i arheolog koji se već istaknuo istraživanjem intrigantne senjske ratne povijesti 20. stoljeća.
Naposljetku, takav “nijemi betonski hram boga Marsa”, kako ga u svom radu slikovito naziva Domines Peter, simbolički je podsjetnik na stradanja u Prvom svjetskom ratu, u kojem su, među ostalim, sudjelovali, ali i poginuli i stanovnici Senja i senjske okolice.
“Njihova žrtva danas je gotovo zaboravljena i nikada nije spomenički obilježena pa se upravo mjesto rova – kao spomenika rata u zelenoj oazi mira možda čini najprigodnijim za postavljenje komemorativne ploče, što bi svakako bila gesta opće civilizacijske vrijednosti”, zaključuje Domines Peter.
Tekst napisao: M.B.
Foto: Pio Domines Peter
Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
Hrvatski
English