ADVENTSKA BAJKA 10 zanimljivosti o adventu koje možda niste znali

Tena Brnad

Gradovima diljem Hrvatske ovih dana je zavladao pravi blagdanski ugođaj – zrakom se šire mirisi cimeta i kuhanog vina, trgovi i ulice su okićeni šarenim lampicama i sve češće se mogu čuti božićne pjesme.


Pred nama je advent, vrijeme iščekivanja i priprema za blagdan Božića. U nedjelju će biti upaljene prve adventske svijeću na adventskom vijencu, a ranom zorom crkve će biti pune vjernika koji su došli na svetu misu zornicu. U nastavku donosimo nekoliko zanimljivosti o povijesti i običajima ovog posebnog doba godine.

1. Što znači riječ advent?

Sama riječ advent dolazi iz latinske riječi adventus što znači „ dolazak”. Kao što mu i ime govori, advent je prvi dio crkvene godine u kojemu se iščekuje dolazak Isusa Krista na naš svijet. Stari hrvatski naziv za advent glasi došašće, a riječ je zabilježena još u 15. stoljeću

2. Kako je nastao advent?

Povijest adventa seže još u 5. stoljeće, u vrijeme biskupa Perpetua iz Toursa koji je uveo pripravu za Božić od blagdana sv. Martina – 11. studenoga. To razdoblje se nazivalo “Četrdesetodnevni post Svetog Martina” i bilo je slično korizmi. U 6. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je trajanje adventa na četiri tjedna i od tada advent najranije može početi 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca.

3. Zašto idemo na zornice?

U vrijeme adventa vjernici rado posjećuje zornice, jutarnje svete mise koje najčešće počinju oko 6 sati. Zornice simboliziraju budnost kršćana i odgovor na Isusov poziv iz Evanđelja: “Bdijte“Zornice su nastale u 5. stoljeću, nakon Kalcedonskog sabora i proglašenja dogme o Mariji Bogorodici, zbog čega imaju snažno marijansko obilježje. Na zornicama se pjevaju prekrasne hrvatske adventske pjesme, a neke od poznatijih su: “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđel Gabrijel”, “Visom leteć “, „Klikujte sada zanosno“…

4. Tko je izradio prvi adventski vijenac?

Prvi adventski vijenac pojavio se sredinom 19. stoljeća u domu za siročad u Hamburgu, a za sve je zaslužan mladi evangelički pastor Johann Hinrich Wichern koji je htio uljepšati advent svojim štićenicima. Svakog dana od prvog dana prosinca za vrijeme molitve u sirotištu je palio po jednu svijeću. Običaj izrade adventskog vijenca proširio se u njemačkim evangeličkim obiteljima, ubrzo su ga preuzeli bavarski katolici, a potom i ostatak zapadnog kršćanskog svijeta.

5. Što simboliziraju biljke na adventskom vijencu?

Adventski vijenac tradicionalno se plete od zimzelenih biljaka tako da nema ni početak ni kraj što simbolizira vječnost. Također, svaka biljka ima određeno značenje – borove grančice su simbol besmrtnosti, lovor označava pobjedu nad grijehom, dok cedar simbolizira snagu i lijek. Na vijencu se nalazi i lišće božikovine koje podsjeća na Kristivu krunu od trnja te grančica ružmarina, biljke koja je prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njenom putu u Egipat.

6. Značenje svijeća na adventskom vijencu

Postupno paljenje svijeća na adventskom vijencu znak je približavanja Božića. U prošlosti su na vijencu stajale 24 svijeće, 4 velike i 20 malih. Velike su se palile nedjeljom, a male svaki dan. Izvorno su bile crvene i bijele boje kao simbol Isusove žrtve i pobjede.

Danas su na adventskom vijencu uobičajene 4 svijeće koje predstavljaju 4 nedjelje adventa, ali i 4 velike razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i konačni kraj. Tri svijeće su ljubičaste boje kao znak pokore, a četvrta je ružičaste boje i predstavlja radost zbog Isusovog rođenja.

Prema jednoj tradiciji prva svijeća je postilica ili prorokova svijeća jer simbolizira nadu i iščekivanje. Druga svijeća je pomirilica ili betlehemska te označava mir, a treća svijeća je pastirska jer slavi radost i veselje. Četvrta svijeća je svijeća anđela i donosi ljubav.

7. Gdje je održan prvi adventski sajam?

U razdoblju adventa u gotovo svakom gradu održava se tradicionalni božićni ili adventski sajam na kojemu se prodaju božićni ukrasi, čestitke, pokloni te hrana i piće poput kobasica i kuhanoga vina. Adventski sajmovi nastali su u kasnom srednjem vijeku, u germanskim krajevima odakle su se proširili na ostatak Europe. Jedan od najstarijih božićnih sajmova je sajam u Dresdenu koji se prvi put održao 1434. godine, a još je stariji Bečki prosinački sajam iz 1294. koji se smatra pretečom kasnijih božićnih sajmova.

8. Adventski blagdani

Važan dio adventa su i crkveni blagdani uz koje postoje brojni običaji u hrvatskom narodu. Na dan Svete Barbare 4. prosinca počinju božićni ophodi, a na blagdan Svetog Nikole 6. prosinca darivaju se djeca. Središnji crkveni blagdan adventskog vremena je blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije koji se slavi 8. prosinca. Na 13. prosinca pada blagdan mučenice i zaštitnice očiju Svete Lucije, a 21. prosinca na blagdan Svetog Tome Apostola počinju velike pripreme za Božić poput pečenja božićnog kruha i pečenki.

9. Zašto sijemo adventsku pšenicu?

Na blagdan svete Lucije tradicionalno se sije adventska pšenica. Sijanje pšenice usred zime simbolizira obnovu života i plodnosti. Pšenica raste do Božića, a stara narodna vjerovanja kažu da, što je pšenica na Badnjak zelenija, to će i žetva predstojeće godine biti bogatija. Nakon božićnih blagdana običaj je pšenicu baciti na polje pticama.

10. Kad završava advent?

Advent završava na Badnjak u čijem imenu se nalazi riječ “bdjeti”, budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. “Badnjak” je također ime za panj koji su naši stari tradicionalno palili na ognjištu. Na Badnjak se dovršavaju posljednje pripreme za Božić i ukrašava se božićno drvce. Badnjak je bogat različitim narodnim običajima, a vrhunac dana je tradicionalna misu polnoćka nakon koje završava advent i počinje Božić.


Foto: LIKACLUB/Josip Durdov

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u