INTERVIEW – Mira Špoljarić iz RAKOVICE: 10. kolovoza naša Rakovica je imala više turista nego što ima stanovnika

Općina Rakovica smještena je u najjužnijem dijelu Karlovačke županije, neposredno uz granicu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Turistički potencijal općine s obzirom na blizinu jednog od najpoznatijih parkova na svijetu, višestruko prednjači zbog izuzetnog prometnog položaja. Glavna prometnica iz Zagreba prema moru u unutrašnjosti je preko Rakovice, s ogrankom na Bihać u Bosni i Hercegovini. Općina obuhvaća čak 26 naselja na obalama rijeke Korane. Duga povijest općine seže u srednji vijek, dok je mnogima najpoznatija po Eugenu Kvaterniku i Rakovičkoj buni 1871. godine.

Što Rakovica može ponuditi? Ne bi vjerovali koliko toga. Baraćeve špilje, spomenik kulture Drežnik grad iz 11. stoljeća, vožnju na quadovima i biciklističke staze, jahanje konja, fine delicije s poznatim domaćim rakovačkim sirom i još nebrojeno toga.  Kako bi sve to pomnije istražili, razgovarali smo s direktoricom turističkog ureda Turističke zajednice općine Rakovica gđom. Mirom Špoljarić, diplomiranom ekonomisticom koja je svoju karijeru usmjerila na područje razvoja turizma najjužnije Općine u Karlovačkoj županiji.

Jeste li zadovoljni turističkim rezultatima ove godine? Iz kojih su država turisti najviše ostvarili dolazaka?

Da, zadovoljni smo turističkim rezultatima ove godine, kao i na razini cijele Hrvatske tako se i kod nas osjetilo da je turista više nego prethodnih godina. Najviše dolazaka bilježimo iz Njemačke 19,8 %, slijede Italija, Francuska i Nizozemska s udjelom od po 10 %, iza kojih slijedi Poljska, Belgija i Češka. Prevladavaju strani turisti s preko 98 %, domaći 2 %. Turisti nam prosječno borave  1,7 dana. S obzirom da smo krenuli sa statistikom evo još malo brojki, naših 245 000 noćenja je 66 % ukupnih noćenja Karlovačke županije, odnosno 18 % noćenja svih kontinentalnih županija bez  grada Zagreba.

Brojkama smo počeli jer se obično vaš kraj često ne doživljava kao mjesto gdje bi turisti došli ciljano. Iz tih razloga recite nam što je područje Rakovice ove godine nudilo turistima?

Moramo reći da su turisti Rakovice turisti Nacionalnog parka Plitvička jezera. Iako Rakovica teritorijalno kao lokalna samouprava ne pripada tom području, turizam se ovdje razvio upravo bazirajući se na tu destinaciju. Smatram da je to u redu i da mi ne trebamo bježati od te činjenice jer ni jedan drugi proizvod na ovom području ne može biti jači od Plitvičkih jezera. Vjerujte, turist koji spava u Grabovcu ili Jezercu spava na Plitvičkim jezerima, a ne u općini Rakovica ili općini Plitvička jezera. Ali, imamo mi i svojih aduta kojima se ponosimo. Baraćeve špilje, vidikovac kule starog grada Drežnika sa rutom vode, biciklističke staze, bogatu ponudu konjičkih klubova, sportsko penjanje u kanjonu rijeke Korane i još mnogo toga.

Koliko je noćenja ostvareno, u koliko objekata na Vašem području? Smatrate li da postoji nedostatak smještajnih kapaciteta na području vaše Turističke zajednice?

Na našem području je ove godine ostvareno 245 000 noćenja što je 18 % više nego prošle godine. Najviše gostiju boravi u autokampovima od kojih su dva veća i dva manja obiteljska, zatim u hotelima te u obiteljskim restoranima, pansionima sa smještajem i na kraju u „privatnom smještaju „. Naravno i kod nas je zavidan broj registriranih iznajmljivača soba, danas je to 185 iznajmljivača s 1285 kreveta. Sve zajedno, kapaciteti u hotelima, restoranima, kampovima i obiteljskom smještaju preko 3500 ležajeva. Uzmimo u obzir i da se svake godine otvori 15-tak novih objekata.

Znači , vrlo raznovrsna ponuda i po kvaliteti i po sadržaju  tako da ne smatram da postoji nedostatak smještajnih kapaciteta. Postoji nedostatak dodatnih sadržaja; zabavnih, sportskih, sadržaja u zatvorenom prostoru što se ističe kao problem kada pada kiša i sl.

Ali tu je i pitanje isplativosti, teško je gosta ovdje zadržati duže od 2-3 dana, mi smo izletnička a ne odmorišna destinacija, znamo i da turist danas putuje više puta godišnje a u kraćem vremenu,, tako da moramo biti svjesni činjenice da je motiv dolaska Nacionalni park i kada se završi s razgledanjem ide se dalje. Tek manji dio gostiju će se zadržati dulje i to prvenstveno u pred i postsezoni.

Imam i jednu zanimljivost za vas, ove godine zabilježen je najveći broj gostiju na našem području u jednom danu – 3772, a Rakovica broji – oko 2400 stanovnika. Znači na datum 10.08.2015. naša Rakovica je imala više turista nego što ima stanovnika.

Pripada li Rakovica više ličkom turizmu, s obzirom na blizinu NP Plitvička jezera, ili karlovačkom, s obzirom na pripadnost Kordunu?

Ja bih rekla da  destinacija Plitvička jezera, a pod tim mislim na uže područje Nacionalnog parka plus i sve općine oko Parka,  nisu izrazito niti ličke niti kordunske, imaju karakteristike tih regija ali ne  100%, mi smo pitoma Lika s primjesom Korduna.

Ima li Rakovica dovoljno zabavnih sadržaja i turističkih atrakcija? Koje bi posebno istaknuli?

Ove godine smo bili dosta aktivni na ljetnim manifestacijama za naše turiste, a i tijekom cijele godine organizirali smo izložbeno prodajne sajmove na kojima se promovirala ponuda rakovičkog kraja, nekad manje uspješno nekad više. Manje uspješno, mislim u tom smislu da je bio mali broj posjetitelja, ali to nas nije obeshrabrilo. Nakon godine dana malo smo pametniji i idemo dalje. Kako sam već spomenula, naravno da nema, da cijelo ovo područje još uvijek nije dobro razvijeno u tom pogledu. Trebaju nam otvoreni i zatvoreni bazeni, igraonice za djecu, sportski tereni, tu vidim prvenstveno ulogu privatnog sektora.

U prosincu bi istaknula prvi Božićni sajam u Rakovici koji će se održati ispred zgrade općine. Dana 23.12.2015. na prostoru parkirališta. Uložili smo mnogo truda u organizaciju i sajam će biti odličan. Koristim priliku da pozovem i sve građane i zainteresirane.

Baraćeve špilje su svake godine sve poznatije u javnosti. Koji ju gosti najviše posjećuju? Što ona konkretno nudi?

Baraćevim špiljama upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području općine Rakovica. Ravnateljica ustanove je Tihana Oštrina i ove godine imaju povećanje od 15,5 % u odnosu na prošlu godinu s 15 690 posjetitelja.

Zbog sve većeg broja posjetitelja radi se na razvoju novih sadržaja; uređenje terena i izrada projekta prostorne instalacije pleistocenskog ZOO Parka gdje će biti prezentirani nalazi Gornje Baraćeve špilje, postavljanje bike odmorišta za sve bicikliste, radovi na uređenju novog većeg parkirališta, i brojne druge aktivnosti.

Gđa. Tihana Oštrina iz JU Baraćeve špilje ove godine organizirala je i  izuzetno uspješnu Noć šišmiša s preko 200 posjetitelja. Zanimljivost su bili noćni obilasci, poučni filmovi o šišmišima, te otkrivanje neba uz astropark.

Od edukacijskih aktivnosti ustanove možemo istaknuti projekt Mala arheološka škola koja je organizirana za učenike 5. razreda lokalne osnovne škole. Učenici su isprobali speleološku opremu, učili o arheologiji i paleontologiji a prezentirane su im tehnike iskapanja te neki od vrijednih nalaza.

Nastavno na izvrsne rezultate istraživanja  i ove godine u Baraćevim špiljama okupili smo brojne znanstvenike s područja arheologije, paleontologije, geologije, forenzike i antropologije, inozemne i domaće. Tijekom Međunarodne arheološke ekspedicije na istraživanjima su radili i gosti profesori i studenti sa Sveučilišta Wyoming iz SAD-a. Rezultati istraživanja i interpretacija istih reći će nam puno toga o našoj povijesti i nama samima.

Baraćeve špilje posjetio je i ministar Zmajlović. Predstavljajući projekt prvog Speleološkog katastra Hrvatske odabrao je upravo Baraćeve špilje kao prve od cca 10.000 koje će se registrirati. Tom prigodom se uz speleološku opremu hrabro spustio u najdublju dvoranu Gornje Baraćeve špilje.

Jeste li zadovoljni suradnjom sa susjednim uredima Turističkih zajednica? Postoje li zajednički projekti?

Naravno, zadovoljni smo s suradnjom s kolegama iz susjednih Turističkih zajednica. Svi smo mi u istoj poziciji, dijelimo iste probleme i zadovoljstva ovog posla. Imamo i zajedničke projekte;  sustav biciklističkih staza, formiranje PPS destinacije  “Centar smaragdnog krša”, a radimo i na izradi mobilne aplikacije destinacije Plitvička jezera (TZ općina Rakovica TZ Plitvička jezera, JU NP Plitvička jezera, op.a).

Koliko su često u rakovičke turističke projekte uključeni lokalni OPG-ovci, udruge?

Imamo nekoliko lokalnih OPG-ova koji nas prate na našim manifestacijama i ovom im prilikom mogu i zahvaliti; OPG Mihovil Turkalj – proizvodnja sira, OPG Milan Čubrić – proizvodnja meda, OPG Semir Čović – lavanda.  Naša vatrogasna i lovačka društva iz Rakovice i Drežnik grada, udruga mladih, ekološka udruga, KUD, branitelji, komunalno poduzeće, također se  odazivaju svim našim pozivima. Mi smo mala općina i bez suradnje ne bi smo mogli ništa kvalitetno odraditi.

Koje je najznačanije turističko događanje na području vaše Općine tokom godine?

Nije turističko, ali obzirom da se odvija u kolovozu možemo reći da je turističko, blagdan sv. Jelene 18.08. u Rakovici. Na taj dan se u Rakovici okupe sve generacije, na sv. Jelenu se u Rakovicu “mora doći”. Naravno, prisutan je i veliki broj turista.

Rakovička buna je povijesni događaj u Hrvatskoj, obilježavate li taj dan i kako?

Nažalost ne obilježavamo i ne koristimo ga  u dovoljnoj mjeri  koju nam taj događaj nudi. Osnovna škola koja nosi naziv Eugena Kvaternika kroz svoja predavanja i radionice obavezno svake godine prigodno obilježi. Mi smo prošle godine likovnom kolonijom dali naglasak na taj događaj, Općina također polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća oda počast, ali ne idemo dalje.  Bavimo se drugim stvarima , vjerujem da će i za to doći vrijeme.

Kako vidite turističku Rakovicu za deset godina?

Punu života, mladih radišnih ljudi i zdrave konkurencije. Nadam se da ćemo se oduprijeti „apartmanizaciji”. I kod nas je velik pritisak na gradnju ali komunalna infrastrukturu, kao i u užem području Nacionalnog parka Plitvička jezera, ljudski kapaciteti i većina drugih kapaciteta nisu dovoljni za zahtjeve koje nam vrijeme nosi, a  da ne govorimo o devastaciji okoliša. Željela bih da Rakovica  živi u suživotu s turistima i prirodom i onda će biti dovoljno za sve generacije.

Bila je to priča iz Rakovice. Mnogo novih informacija koje prosječan Hrvat, a vjerujemo i sugrađanin iz obližnjih općina i gradova – ne zna. Mali krajevi s bogatom ponudom poput ove, primjer su kako bi se svi trebali baviti turizmom. Malim koracima do velikih rezultata. To je Rakovica, o kojoj će se, vjerujemo još mnogo pisati.

---

Intervju vodio: Ante Fumić