Nova endemska vrsta – velebitska stonoga

Životinjica popularno nazvana “stonoga iz pakla” nova je hrvatska senzacija u svjetskim znanstveno-biološkim krugovima. Još otkako je 2011. u jamskom sustavu Lukina jama – Trojama pronađen prvi primjerak te čudesne strige, speleolozi iz Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD) bili su uvjereni da je riječ o još jednom endemu velebitskog podzemlja.

Kralj i kraljica podzemlja

No prekjučerašnjom objavom studije o tom fenomenu u znanstvenom časopisu Zookeys, na kojoj je radio internacionalni tim stručnjaka u suradnji s članicom HBSD-a Anom Komerički, i službeno je potvrđeno kako je oko 28 milimetara duga i tanka blijeda striga koju su nazvali Geophilus hadesi doista nova vrsta stonoge u svijetu i novi hrvatski endem.

Meni u Lukinoj jami sigurno nije pakao, iznimno je lijepo, tako da bi mi bilo draže da za stonogu kažu da je iz raja. No glavni razlog za tako “popularno” ime zapravo je njezin naziv po grčkom bogu podzemlja Hadu. Jedina druga troglobiontna vrsta Geophilus persephones pronađena 1999. u špiljskom sustavu u Francuskim Pirinejima dobila je, kako se iščitava, ime po Hadovoj ženi Perzefoni pa je ime našeg endema bilo posve logično. Te dvije vrste sada zajedno čine kralja i kraljicu podzemlja – smije se biospeleologinja Ana Komerički, diplomirana inženjerka biologije i stručnjakinja za strige (Chilopoda). Objašnjava kako su nakon 2011., u tri duboke jame na Velebitu – Munižabi, Mudima labuda i Lukinoj jami – kolege speleolozi Jana Bedek i Branko Jalžić pronašli još tri primjerka, od kojih je zadnji iz 2013. i najdublji nalaz neke strige u svijetu, s čak 1100 metara. Četiri je dana tada trajalo istraživanje podzemlja. Skupljali su se uzorci, puzalo, ronilo.

 

Do sada su tako samo u Lukinoj jami utvrđene 54 svojte, od kojih sedam novih vrsta i četiri nova roda faune, napominje ona, ističući kako se redovito dolazi do novih nalaza jer ni ta jama, a ni drugi špiljski sustavi iz dubokih jama dinarskoga krša, koji je u svijetu prepoznat kao vruća točka podzemne bioraznolikosti, nisu dovoljno istraženi.

Plijen ubijaju otrovom

Strige su grabežljivci koji se hrane beskralježnjacima manjima od sebe i u špiljama su pri vrhu hranidbenog lanca. U čeljustima imaju otrovne žlijezde koje ispuštaju otrov kojim ubijaju plijen – objašnjava Komerički.

Iako je poznato 1000 do 1250 vrsta unutar reda Geophilomorpha, kojem pripada i novootkrivena “stonoga iz pakla”, rijetko koje su potpuno prilagođene na podzemna staništa. Čini se kako upravo Geophilus hadesi pokazuje visok stupanj prilagodbe na podzemna staništa – ima vrlo izdužene ticala, noge i pandžice na nogama.

---

 

Tekst: vecernji.hr