DomIzdvojeno

ŽENICI SVE STARIJI Pogledajte koliko prosječno traje brak u Hrvatskoj

Stupanje u bračnu zajednicu mnogi smatraju jednim od najuzbudljivijih događaja u životu. No, dok izgovaraju sudbonosno da ili stavljaju finalnu točku na svoj brak, malotko je svjestan da tim činom postaje dio statistike, poručuju iz Državnog zavoda za statistiku koji su na Valentinovo objavili zanimljiv presjek ljubavi u razdoblju od 2009. do 2018. godine.


Osim polazne i završne točke nečijega bračnog puta, statistika bilježi još i niz zanimljivosti koje stvaraju sliku o navikama stanovništva, ali i promjenama u društvu.

U povodu mjeseca ljubavi Državni zavod za statistiku skupio ih je na jedno mjesto.

Uzimam

Početak bračnog života označuje jednostavna trosložna riječ − uzimam. Dio je to obreda kojim za mnoge počinje novo razdoblje u životu. No, koliko god taj događaj bio poseban te se pamti cijeli život, na njega se u posljednjih deset godina odlučuje sve manje parova. Naime, u 2009. sklopljena su 22 382 braka, dok je u 2018. sklopljen 19 921 brak. To je još uvijek nešto više od rekordne 2013., kad je sklopljeno najmanje brakova u prethodnom desetljeću, točnije 19 169 brakova.

Osim godišnjeg zbroja na razini Hrvatske, zanimljivo je promatrati i učestalost zasnivanja bračne zajednice na razini županija. Naime, bilo da je riječ o tradiciji ili dobnoj strukturi, neke županije u Hrvatskoj prednjače po broju sklopljenih brakova na 1 000 stanovnika. Najvećom stopom sklopljenih brakova u 2018. mogu se pohvaliti Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija (6,1), a slijedi ih Vukovarsko-srijemska županija (5,9). Najmanju stopu sklopljenih brakova imala je Istarska županija (3,8).

Pred matičara ili u vjersku instituciju

Osim učestalosti, s godinama se mijenjao i način sklapanja braka. U promatranom razdoblju od 2009. do 2018. raste broj građanskih, a smanjuje se broj vjerskih brakova. U 2009. godini 36,5% brakova bili su građanski, a prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., taj udio je čak 49,9%. U skladu s tim, u 2018. bilo je 50,1% vjerskih brakova.

Kasno ljeto najpopularnije za izricanje bračnih zavjeta

Trendovi se mijenjaju. Iako je pomalo očekivano da će se s godinama izgled pozivnica, torte, dizajn vjenčanice pa i sami svadbeni običaji modificirati, pomalo iznenađuje da se mijenja i doba godine kad se najviše parova odlučuje na sklapanje braka. Pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća najpopularniji mjeseci za ulazak u bračne vode bili su siječanj, veljača i prosinac, osamdesetih godina zimske mjesece zamijenio je travanj, da bi se unatrag posljednjih petnaestak godina najviše brakova sklapalo u kasno ljeto i ranu jesen, odnosno tijekom rujna i listopada.

Tako je bilo i 2018., kad je najviše parova svoj najvažniji dan odlučio smjestiti u rujan. No, uvijek postoje iznimke. Neki smatraju da je posebno romantično zavjetovati se na vječnu ljubav baš na Valentinovo, dan zaljubljenih. Tako je u 2018. godini 26 brakova sklopljeno upravo na dan 14. veljače.

Ženik i nevjesta sve su stariji

Koliko ste puta čuli izraze poput stara cura ili stari dečko? Nekada su se pripisivali dobi u kojoj danas većina mladih ni ne pomišlja na brak. S vremenom su prosječni ženik i nevjesta itekako ostarjeli, što odlično prikazuje statistika. Prije više od pola stoljeća u bračnu zajednicu ulazilo se u ranim dvadesetima. U 1960. prosječna dob nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila je 22,6, a ženika 25,8 godina. U pedeset godina ta dob za oboje se povećala pet godina, pa je u 2010. prosječna nevjesta imala 27,3 godine, a ženik 30,1 godinu. U 2018. žene su u prosjeku stupale u brak s 28,7, a muškarci s 31,3 godine.

Iako su se desetljećima odvijale mnoge promjene u društvu, a iz ove je analize vidljivo da to nije zaobišlo ni ponašanje ljubavnih parova, jedna je stavka konstantna. Muškarci i dalje stariji stupaju u brak te su u prosjeku gotovo tri godine stariji od svojih odabranica.

Brak prosječno traje 14,9 godina

No, iako pri ulasku u brak rijetko tko razmišlja o njegovu roku trajanja, nažalost, mnogi završe prije očekivanoga. Bez obzira na razloge razvoda, činjenica je da je u posljednjih deset godina njihov broj u porastu. U 2009. zabilježeno je 5 076 razvoda, zatim je taj broj s godinama rastao te je vrhunac dosegnuo u 2016. (7 036 razvoda), nakon čega se godišnji broj razvoda počeo smanjivati te je u 2018. zabilježeno 6 125 razvedenih bračnih parova.

Brakovi koji su svoj kraj u doživjeli u 2018. u prosjeku su trajali 14,9 godina, a supružnici su u prosjeku bili u ranim četrdesetima. Žene su u trenutku razvoda u prosjeku imale 41,0, a muškarci 44,2 godine.

Nove bračne vode

Kraj jednoga bračnog iskustva ne znači nužno gubitak vjere u ovu stoljećima postojanu
instituciju. Štoviše, neki su nakon prvoga bračnog neuspjeha odlučili braku dati drugu šansu. Naime, u 2018. 2 064 žene i 2 017 muškaraca sklopilo je drugi brak, a da su prije toga bili razvedeni. Postoje i oni koji ni nakon gubitka bračnog partnera nisu izgubili vjeru u bračnu sreću. Tijekom 2018. u nove bračne vode uplovilo je 226 udovica i 236 udovaca.

Na kraju ostaje samo za zaključiti da ljubav zaista nema zadanu agendu. Dobro je slijediti svoj put i ne zaboraviti da za ovu kraljicu emocija, svojevrsni začin života nikad nije kasno, poručuju iz Državnog zavoda za statistiku.

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara


Foto: Lika Club / Josip Durdov

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close