Zdravlje

Zašto se ljubimo

Jeste li se ikada zapitali zbog čega se uopće ljubimo? Što to u našem mozgu stvara neodoljivu želju da svojim usnama dotaknemo usne partnera?


Prijenos hrane

Neki evolucijski psiholozi smatraju da današnje ljubljenje dolazi od prijenosa hrane iz jednih u druga usta, kao što to čine ptice sa svojim bebama. Ovakav način hranjenja pruža bebi dodatno željezo, proteine, ugljikohidrate, cink… i još gomilu hranjivih tvari koje se ne nalaze uvijek u majčinom mlijeku. Pored toga, ovakav način hranjenja pokazuje veliku razinu povjerenja i intimnosti.

Ptice nisu jedine životinje koje ovako hrane bebe. Mnogi primati čine isto, a ne tako davno, ovo je bila uobičajena pojava i kod ljudi. S obzirom da nisu uvijek postojale trgovine s gotovom mekanom hranom za bebe, majke su morale prvo sažvakati hranu pa tek onda dati istu svom djetetu.

Testiranje partnera

Vaša pljuvačka, pored hranjivih tvari, sadržava i informacije o vama, kao što je npr. vaše zdravlje. Zbog toga neki znanstvenici smatraju da je čin ljubljenja zapravo čin testiranja potencijalnoga partnera.

Ljubljenje nam omogućuje da saznamo informacije o partneru koje inače svjesni um nikada ne bi mogao saznati. Na dio ove razmjene informacija utječu feromoni, kemijski signali koje životinje koriste kao pomoć za slanje poruka.

Znamo da životinje koriste feromone kako bi upozorile druge životinje da su spremne za parenje, da se u blizini nalazi izvor hrane ili opasnost, a znanstvenici pretpostavljaju da feromoni mogu igrati sličnu ulogu i kod ljudi.

Iako se u prošlosti smatralo da su organi za primanje i slanje poruka putem kemikalija kod ljudi poprilično neaktivni, nedavna istraživanja su ipak dokazala da je to daleko od istine. Mi komuniciramo putem kemije.

Prvu studiju koja pokazuje da kemijski signali igraju ulogu u privlačnosti provela je Claud Wedekind prije više od desetljeća. U studiji su žene mirisale majice koje su muškarci nosili i na osnovu mirisa birale partnera. Gotovo sve žene su izabrale onog partnera čiji je niz gena imunološkog sustava bio drugačiji od njihovog. Znanstveno je dokazano da će beba biti zdravija ako su ovi geni različiti, jer se oni preklapaju i čine imunološki sustav jačim.

Muškarci i žene doživljavaju poljubac drugačije

2007. godine, istraživači sa Sveučilišta u Albanyju proveli su studiju sa 1041 studentom i pronašli značajne razlike u načinu na koji muškarci i žene percipiraju ljubljenje. Uobičajeno je da u fazi udvaranja žene pridaju veću važnost ljubljenju, te da većina nikada neće pristati na seksualne odnose, a da ‘ne okuse partnera’. Muškarci, s druge strane, imat će spolni odnos bez ljubljenja, a također će imati odnos i s nekim tko se ne ljubi baš najbolje.

Istraživači su otkrili da su uglavnom muškarci ti koji prvi započnu francuski poljubac, a pretpostavlja se da to čine jer slina (pljuvačka) sadrži testosteron, glavni muški spolni hormon. Istraživači također misle da muškarci preko informacija koje pljuvačka šalje mogu saznati razinu estrogena kod žena, ženskog spolnog hormona.

Jedan poljubac oslobađa cijeli koktel kemikalija

Ljubljenje nije praktično samo za biranje savršenog partnera, ono u nama budi i niz pozitivnih emocija i osjećaja. To se događa jer ljubljenje oslobađa niz kemikalija koje nam pomažu pri smanjenju stresa i povećanju socijalnog vezivanja. Istraživači sa LafayetteCollege-a su pažljivo promatrali kako se nivo oksitocina (koji je vezan za privrženosti para) i kortizola (hormona stresa) mijenja nakon poljupca.

U studiji je zaključeno da su parovi u dugim vezama značajno smanjivali nivo stresa poljupcem (što duža veza, to se više smanjuje), te da je i samo držanje za ruke kod ovih parova mijenjalo kemijsku strukturu u mozgu i proizvodilo ‘pozitivne kemikalije’.

Gledajući količine oksitocina, istraživači su otkrili da se ovaj hormon povećava samo kod muškaraca. Znanstvenici pretpostavljaju da rezultati ne pokazuju značajno povećanje oksitocina kod žena – jer žene jednostavno trebaju više poljubaca da bi se vezale za muškarca, te da sterilna okolina u laboratoriju jednostavno nije pogodna za izazivanje osjećaja privrženosti.

Helen Fischer, evolucijski biolog, postavlja tri vezana odgovora na pitanje: Zašto se ljubimo?

Ona vjeruje da postoje tri glavna razloga za ljubljenje: Seksualni nagon, kojim vlada testosteron; zatim romantična ljubav, kojom vladala dopamin i drugi hormoni zbog kojih se osjećamo dobro; i privrženost (vezivanje), što uključuje kemikalije poput oksitocina. Slina (pljuvačka), koja se razmijeni tokom poljupca sadrži koktel svih ovih kemikalija.


Tekst: pixelizam.com

 

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Pročitajte još
Close
Back to top button
Close